Novosti

Republika Hrvatska pristupila je Desetljeću za uključivanje Roma od 2005.-2015. godine. Desetljeće obuhvaća četiri područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje.

Uz Republiku Hrvatsku, Desetljeću su pristupile još Bugarska, Rumunjska, Češka, Mađarska, Slovačka, Makedonija, Srbija i Crna Gora. Desetljeće za uključivanje Roma pokrenuli su Svjetska banka i Institut "Otvoreno društvo", a podupiru ga i Europska komisija, UNDP, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Vijeće Europe i Razvojna banka Vijeća Europe.Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Ivo Sanader, sudjelovao je na svečanom potpisivanju Deklaracije Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., koje je održano 2. veljače 2005. godine u Sofiji. Predsjednici vlada osam zemalja Srednje i Jugoistočne Europe izrazili su političku potporu i preuzeli obvezu nastojanja poboljšanja društvenog i gospodarskog položaja Roma.

Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu za provedbu Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., ukupno su povećana sredstva za 430% u odnosu na prethodnu godinu i ukupno iznose 11,886.670 kuna.

Najveće povećanje odnosi se na Hrvatski zavod za zapošljavanje i iznosi 4,634.170 kuna. Pored spomenutih sredstava, osigurana su sredstva na pozicijama Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, te drugih državnih tijela

Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu za provedbu Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., ukupno iznose 13.812.634 kuna .

Sredstava su osigurana su na pozicijama Ureda za nacionalne manjine, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva unutarnjih poslova te drugih državnih tijela.
Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu za provedbu Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., ukupno su povećana sredstva za 430% u odnosu na prethodnu godinu i ukupno iznose 11,886.670 kuna. Najveće povećanje odnosi se na Hrvatski zavod za zapošljavanje i iznosi 4,634.170 kuna. Pored spomenutih sredstava, osigurana su sredstva na pozicijama Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, te drugih državnih tijela.

Škola Držimurec-Strelec prije i nakon obnove.

Prije obnove

Nakon obnove

Potpredsjednica Vlade poklonila je 2 računala studenticama romske nacionalne manjine prije početka osme sjednice Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome.

Očitovanje o Izvještaju o položaju Roma u Hrvatskoj koje je izradio Hrvatski pravni centar. Očitovanje je sastavljeno od izvješća ministarstva, vladinih ureda i pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Očitovanje o izvještaju o položaju Roma u Hrvatskoj koji je izradio Hrvatski pravni centar
(stručna voditeljica projekta, Lovorka Kušan)
Uvodne napomene
Svaka nezavisna stručna analiza provođenja bitnih dokumenata koji se odnose na romsku nacionalnu manjinu dobrodošla je i može biti poticaj za bolji i učinkovitiji rad nositelja pojedinih mjera.
Iz Izvještaja o položaju Roma u Hrvatskoj, što ga je pripremio Hrvatski pravni centar (stručna voditeljica projekta Lovorka Kušan), razvidno je da autori nisu bili u dovoljnoj mjeri upoznati sa svim mjerama koje poduzimaju sva državna tijela i druga ovlaštena tijela u provođenju Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana "Desetljeća za Rome", a također je razvidno da nisu konzultirali, radi dobivanja potrebnih podataka, niti jedno od spomenutih tijela kako bi došli do informacija.
Izvješće pretežno crpi informacije iz ranijih izvješća i mišljenja pojedinih međunarodnih tijela za ljudska prava, a znatno manje se temelji na vlastitom istraživanju i analizi. Upitno je, međutim, kako se moglo temeljito pristupiti analizi provođenja dokumenta na temelju starih podataka, izbjegavajući svaki doticaj s nadležnim državnim i lokalnim tijelima, te uz samo sporadične konzultacije s dijelom romskih udruga. Postavlja se također pitanje zašto nisu konzultirana vijeća romske nacionalne manjine te zašto nema osvrta na rad tih vijeća. U tekstu se čak ni ne navodi koliki je broj vijeća i predstavnika izabran, a upravo bi analiza rada vijeća bila značajna za ocjenu uključivanja romske nacionalne manjine u proces odlučivanja. Zbog svih tih razloga izostala je odgovarajuća podloga za cjelovitu analizu provođenja Nacionalnog programa za Rome koja bi svakako bila dobrodošla.
U samom uvodu materijala navodi se da je od donošenja Nacionalnog programa za Rome započela provedba svega nekoliko mjera, te da je romska zajednica s pravom nezadovoljna, a kao glavnu prepreku navodi da Vlada Republike Hrvatske propušta osigurati potrebna financijska sredstva. Treba, međutim, napomenuti da su u Državnom proračunu za 2006. godinu znatno povećana sredstva za provođenje Nacionalnog programa za Rome. Također se u Izvješću navodi da je jedna od prepreka provedbi njegova (ne)kvaliteta. Iz izvješća koje se upravo priprema za Vladu Republike Hrvatske o provođenju Nacionalnog programa za Rome, razvidno je upravo suprotno da do danas svega nekoliko mjera nije provedeno, a započela je, odnosno već se duže vrijeme provodi, većina mjera zacrtanih u Nacionalnom programu za Rome. Tvrdnja da je upitna kvaliteta Nacionalnog programa za Rome predstavlja osobno mišljenje autora bez pravih argumenata jer je, prema ocjeni odgovarajućih tijela Vijeća Europe koja stalno prate provođenje mjera za poboljšanje uvjeta života Roma, Nacionalni program za Rome jedan od najboljih programa, te je Vijeće Europe u Republiku Hrvatsku 2004. godine uputilo Delegaciju Moldavije, kako bi na hrvatskom primjeru mogli pristupiti izradi istog programa u svojoj državi. Navodimo da je Program izrađen u suradnji s odgovarajućim tijelima Vijeća Europe i nakon širokih konzultacija u kojima je suradnja ponuđena svim stručnjacima koji se bave pravima Roma, pa i gospođi Lovorki Kušan. Također, prilikom rasprave o provođenju Nacionalnog programa za Rome 2005., na seminaru na kojem su, pored 30 predstavnika udruga Roma i vijeća (a na koji je bila pozvana i Lovorka Kušen, ali na žalost nije došla), sudjelovali i predstavnici Vijeća Europe, zaključeno je da je došlo do znatnog napretka u ostvarivanju prava Roma, te je s tim u svezi koordinator za Rome Vijeća Europe čestitao potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske i predsjednici Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, gospođi Jadranki Kosor, posebnim pismom na postignutom napretku u unaprjeđenju položaja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Možemo se složiti s tvrdnjom da postoje brojne prepreke provođenju Nacionalnog programa. Jedna od najtežih je dugogodišnja marginalizacija i diskriminacija romske zajednice koja upravo sada, raznim poticajnim mjerama i naporima Vlade Republike Hrvatske, prolazi fazu osnaživanja za uključivanje u društveni život i proces odlučivanja na svim razinama. Međutim, problemi s kojima se suočava romska zajednica zahtijevaju dugoročna rješenja i ne mogu se očekivati veći rezultati u kratkom roku. Najbolji primjer za to je područje obrazovanja i stanovanja, koje zahtijeva dugogodišnji intenzivan rad na promjeni postojećeg stanja. Treba naglasiti da se već dvije godine sustavno provodi niz mjera, primjerice, na planu uključivanja romske djece u obrazovni sustav, prostornog rješavanja i legalizacije romskih naselja i u svim ostalim područjima. Pravi rezultati tih mjera bit će uočljivi tek za nekoliko godina kada povećani broj romskih učenika i studenata završi školovanje, te kada se završi uređenje romskih naselja.
Nadalje, u izvještaju se spominje da je Hrvatska započela s Desetljećem za uključivanje Roma 2005.-2015., a da je protekla desetina razdoblja utrošena samo za izradu Akcijskog plana, što nije točno, jer je Vlada Republike Hrvatske među prvima donijela Akcijski plan Desetljeća i to 31. ožujka 2005. godine, a program će se provoditi punih 10 godina, znači do kraja ožujka 2015. godine.
Primjedbe koje su u izvještaju iznesene u odnosu na rad Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome – o rijetkim sastancima - neutemeljene su i ne dogovaraju istini, budući da je rad Povjerenstva organiziran na takav način da su, pored sastanaka na kojem sudjeluju svi članovi (23) - a dosad ih je održano 7, uspostavljene i radne skupine (5) Povjerenstva koje ažurno djeluju i imaju mogućnost češćeg sastajanja nego Povjerenstvo. Također se u Izvješću kritizira što su „sastanci Povjerenstva utrošeni na posjete romskim naseljima“, a Vijeće Europe na sastanku Stručne skupine za Rome je taj primjer Hrvatske ocijenio kao izuzetno dobar, jer se na taj način neposrednim kontaktom potiče lokalna vlast na brže rješavanje problema.
U izvješću je iznesen niz primjedbi u odnosu na način i dugotrajnost postupka te visinu pristojbi koju pripadnici romske nacionalne manjine trpe prilikom stjecanja hrvatskog državljanstva, a ne spominje se da je Ministarstvo pravosuđa, ne samo osiguralo besplatnu pravnu pomoć, nego i plaćanje pristojbi prilikom stjecanja statusnih prava svim Romima kojima je to potrebno. Također se ne navodi da je Ministarstvo unutarnjih poslova formiralo mobilne timove koji su obišli romska naselja.
U Preporukama se navodi da treba provesti istraživanje o romskoj zajednici iako je provedeno opsežno istraživanje (Institut Ivo Pilar), te da treba Romima pružiti informacije o zdravstvenoj zaštiti iako je objavljena publikacija na hrvatskom i romskom jeziku o pravima na državljanstvo, zdravstvo i socijalnu skrb.
Zbog svih tih razloga, sa žaljenjem konstatiramo da izvještaj ne predstavlja analizu provođenja Nacionalnog programa za Rome, kao ni stvarno izvješće o položaju Roma u Hrvatskoj.
U nastavku se daje očitovanje pojedinih državnih i drugih tijela na Izvještaj Hrvatskog pravnog centra.
1.3. Nacionalni program za Rome i Desetljeće za Rome
Očitovanje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
Ne možemo se složiti s tvrdnjom iz Izvješća da se do danas započelo s provedbom svega nekoliko mjera iz Nacionalnog programa za Rome te da je dosadašnji rad Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome pokazao da je to tijelo neefikasno, da se rijetko sastaje i da ne obavlja svoje poslove predviđene Programom.
Naime, sukladno mjerama iz programa, a uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine, raspoređena su proračunska sredstva u iznosu od 500.000,00 kuna za uređenje kulturnih centara za Rome i nabavu nošnji i instrumenata za romska kulturno-umjetnička društva u Međimurju, Zagrebu, Dardi, Rijeci, Kutini, Slavonskom Brodu, Sisku i Puli. Nadalje, Ministarstvo unutarnjih poslova je provodilo aktivnosti koje se odnose na provođenje Programa i to: osnivanje mobilnih timova sastavljenih od predstavnika nadležnih ministarstava, ureda državne uprave, centara za socijalnu skrb, romskih nevladinih udruga i predstavnika Roma koji trebaju u područjima naseljenim Romima utvrditi stanje u pojedinačnim slučajevima i uputiti stanovnike o načinu rješavanja statusnih pitanja, posebice prijave boravka i stjecanja hrvatskog državljanstva; propisivanje postupka stjecanja hrvatskog državljanstva imajući u vidu teškoće na koje u tom postupku nailaze Romi; upoznavanje službenika koji rade na predmetima rješavanja statusnih pitanja Roma s običajima i ponašanjem navedene manjine kako bi se spriječio svaki oblik njihove diskriminacije; zapošljavanje osoba koje poznaju romski jezik u službama u kojima se zaprimaju zahtjevi Roma za uređenje statusnih pitanja u upravnim postupcima. U vezi s tim, Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske tiskao je brošuru na romskim jezicima, s informacijama o pravima stranaca, hrvatskom državljanstvu, prebivalištu, osobnoj iskaznici i putovnici. Ministarstvo unutarnjih poslova također je provodilo mjere iz Programa koje se odnose na: postizanje veće učinkovitosti policije u otkrivanju i sprječavanju nasilja nad Romima i nasilja u romskim zajednicama; poticanje Roma na prijavljivanje rasnog i drugih oblika nasilja protiv njih te evidentiranje i statističko praćenje takvih incidenata; povećanje broja policijskih službenika u sklopu akcije “Policija u zajednici” u onim lokalnim sredinama u kojima je veći rizik od pojave rasnog ili drugih oblika kriminala. Ministarstvo pravosuđa je u sklopu provedbe Programa pregovaralo s Hrvatskom odvjetničkom komorom koja je donijela odluku da će pružati besplatnu pravnu pomoć svim osobama koje im se obrate, iako nisu državljani Republike Hrvatske. Nadalje, tijekom 2003. i 2004. godine provedeni su izbori za članove vijeća nacionalnih manjina i za predstavnike nacionalne manjine u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Od ukupno 265 registriranih vijeća nacionalnih manjina, 19 ih je romske nacionalne manjine. Sukladno mjerama iz Programa, tijekom 2004. godine održani su seminari o osposobljavanu mladih Roma i Romkinja na kojima je sudjelovalo oko 50 pripadnika romske nacionalne manjine.
Posjeti romskim naseljima nisu bili gubitak vremena, kako proistječe iz navedenog Izvješća, već je to bila prilika da članovi Povjerenstva svojim primjerom potiču razvoj tolerancije između Roma i ostalog stanovništva te prihvaćanje različitosti i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava. Pri provedbi navedenih mjera Povjerenstvo je izvršavalo sve svoje zadaće koje su se pokazale nužnima, u okviru raspoloživih financijskih sredstava, a sukladno odredbama Odluke o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome.
Očitovanje Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske
Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome:
u svezi s navodom iz izvješća da je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome neefikasno i da se rijetko sastaje, te da ne obavlja svoje poslove predviđene Programom, želimo najprije naglasiti da su takve tvrdnje neosnovane i ne odgovaraju činjeničnom stanju. Povjerenstvo, na čelu s potpredsjednicom Vlade Republike Hrvatske, gđom. Jadrankom Kosor, koja je ujedno i predsjednica Povjerenstva, do sada je održalo sedam sjednica, te obišlo nekoliko romskih naselja, primjerice na području Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije, s ciljem utvrđivanja konkretnog, stvarnog stanja u romskim naseljima na terenu, što predstavlja najbolji način da se članovi Povjerenstva upoznaju s poteškoćama i neprimjerenim uvjetima života u kojima žive Romi, a da se, s druge strane, lokalne vlasti potaknu na brže rješavanje teškoća Roma. Sukladno Poslovniku o radu Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, osnovano je pet radnih skupina Povjerenstva (za pet različitih područja), koje se po potrebi sastaju i raspravljaju o poduzimanju mjera iz pojedinih područja Nacionalnog programa za Rome.
Među ostalim pitanjima o kojima se raspravljalo na sjednicama Povjerenstva, izdvajamo da je Povjerenstvo zatražilo od Grada Zagreba poduzimanje žurnih mjera za zbrinjavanje stanovnika romskog naselja Struge III. u Zagrebu, kao i za zbrinjavanje obitelji kojima prijeti iseljenje iz Plinarskog naselja. Ističemo i rješavanje pitanja u svezi s izgradnjom Kulturnog centra za Rome u Gradu Zagrebu, za koji je putem Ureda za nacionalne manjine doznačeno 1,000.000 kuna, kao i 100.000 kuna za izgradnju Kulturnog centra za Rome u Čakovcu. Sustavno djelujući na poboljšanju stanovanja Roma, te sukladno Programu, Povjerenstvo je zatražilo od svih županija izradu županijskih programa aktivnosti i mjera za unaprjeđenje stanja prostora i okoliša lokacija naseljenih Romima. S tim u svezi, primjerice, donijeti su zaključci da se na području Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, te Osječko-baranjske županije pristupi rješavanju pitanja prostornog uređenja i opremanja romskih naselja, uz donošenje urbanističkih planova i legalizaciju naselja. Uz navedeno, Povjerenstvo je donijelo zaključak o izdvajanju sredstava za sanaciju šteta od poplava u romskom naselju u Lončarevu naselju, u Općini Podturen, u Međimurskoj županiji, za što su izdvojena sredstva s pozicije Ureda za nacionalne manjine, u iznosu od 130.000 kuna.
Seminari:
sukladno Nacionalnom programu za Rome, s ciljem osposobljavanja Roma, posebice žena i mladih, za sudjelovanje u procesu odlučivanja, ostvarivanja prava i većoj uključenosti u društveni život, Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske organizirao je sedam seminara koje su dijelom financijski podržali Vijeće Europe i Institut Otvoreno društvo Hrvatska, a na kojima je sudjelovalo više od 90 mladih Romkinja i Roma. Seminari su obuhvatili ove teme: ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, pravo na kulturu i jezik, podrijetlo i kultura Roma, osnivanje i način rada udruga, sudjelovanje u predstavničkim tijelima, sudjelovanje u radu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, vještina govorničke komunikacije, nenasilno rješavanje sukoba, upoznavanje s međunarodnim dokumentima (Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencija o pravima djeteta, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima), te Nacionalnim programom za Rome. Ciljevi ovih seminara su osposobljavanje mladih Romkinja i Roma za provođenje Nacionalnog programa za Rome, osposobljavanje za pomoć u vođenju udruga i izradi projekata, edukacija mladih Roma za promicanje kulture, običaja te za sudjelovanje u procesu odlučivanja u lokalnoj, ali i široj zajednici.
Manjine:
s ciljem unaprjeđivanja položaja Roma u organizaciji Ureda za nacionalne manjine i Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za provođenje Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina organiziran je seminar o provođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, 15. i 16. rujna 2005. godine u Splitu na kojem su pripadnici nacionalnih manjina donijeli zaključak da je provođenjem Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana "Desetljeće za uključivanje Roma, 2005.2015." došlo do bitnog unaprjeđivanja položaja romske nacionalne manjine, posebno u području obrazovanja, statusnih pitanja, te stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije i boljih uvjeta života.
Financiranje:
s ciljem osposobljavanja i educiranja mladih Roma i Romkinja, Ured za nacionalne manjine je u 2004. i tijekom 2005. godine financirao tečaj engleskog jezika za srednjoškolce, jednog studenta pripadnike romske nacionalne manjine u Zagrebu i jednog u Čakovcu, što će se nastaviti i u narednom razdoblju. Ured uz potporu Instituta "Otvoreno društvo" financira tečajeva engleskog jezika za mlade Rome u Zagrebu i Čakovcu, za čiju namjenu je do sada ukupno utrošeno 17.089,93 kuna.
Ured za nacionalne manjine zaključio je četiri ugovora o stipendiranju, s romskim studentima.
Sukladno Nacionalnom programu za Rome, za stvaranje prostornih uvjeta za djelovanje Roma, Ured je u prosincu 2004. godine, uz prethodnu suglasnost Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, rasporedio i doznačio sredstva za:
1. uređenje objekta za potrebe Roma u Capraškoj Poljani u Sisku, 100.000 kuna
2. uređenje kulturnog centra za Rome u Dardi, 100.000 kuna
3. uređenje kulturnog centra za Rome u Donjoj Dubravi, 60.000 kuna
Sukladno Zaključku 3. sjednice Povjerenstva za praćenje Nacionalnog programa za Rome, raspoređena su sredstva u iznosu od 300.000 kuna, za izgradnju romskog naselja u Donjoj Dubravi.
Uz suglasnost Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome od 2. prosinca 2005. godine, s pozicije Ureda raspoređena su sredstva u iznosu od 690.000 kuna, kako slijedi:
1. Međimurskoj županiji, za Općinu Donja Dubrava 400.000 kuna - za rješavanje stambenih teškoća Roma
2. Općini Kotoriba 120.000 kuna - za nužnu sanaciju Vrtlarskog naselja
3. Općini Podturen 50.000 kuna - za nabavu dodatne didaktičke opreme i adekvatno grijanje za dječji vrtić u Lončarevu Naselju
4. Gradu Sisku 30.000 kuna - za nabavu opreme za Kulturni dom za Rome u Capraškoj poljani
5. Gradu Belišću 50.000 kuna - za sanaciju makadamske ceste i društvene prostorije, uređenje nogostupa i opremanje prostorije namještajem za djelovanje romskog kulturno-umjetničkog društva u prigradskom naselju Bistrinci
6. Gradu Bjelovaru 30.000 kuna - za početak programskih aktivnosti Centra za savjetovanje Roma , Bjelovar
7. Centru za socijalnu skrb, Čakovec 10.000 kuna - pomoć za obitelji dječaka stradalog u požaru
Za stvaranje pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine, doznačena su sredstva iz Državnog proračuna za 2004. i 2005. godinu putem Savjeta za nacionalne manjine, u ukupnom iznosu od 790.000 kuna.
Ističemo i višegodišnju donaciju Europske komisije za Program podrške Romima, koja započinje u 2006. godini, za poboljšanje uvjeta stanovanja i obrazovanje, s iznosom od 1.300.000 eura, uz sudjelovanje Republike Hrvatske u iznosu od 30%.
Na koncu napominjemo da je Ured, sukladno mjeri iz Nacionalnog programa za Rome, u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i predstavnicima krovnih romskih udruga pripremio i tiskao dvije knjižice "Moja prava", jednu na romskom i jednu na hrvatskom jeziku, koje na popularan način sadrže informacije o mogućnostima i načinu ostvarivanja prava romske nacionalne manjine, u tri važna područja: statusna pitanja, zdravstveno osiguranje i socijalnu skrb. Knjižica "Moja prava" tiskana je u 800 primjeraka na hrvatskom i 800 primjeraka na romskom jeziku i podijeljena je besplatno svim romskim udrugama koje su registrirane u Republici Hrvatskoj. Za tiskanje navedene knjižice utrošena su sredstva u iznosu od 33.687. kuna.
Desetljeće za uključivanje Roma, 2005.-2015.:
napominjemo da je sasvim nejasno iz kojih se razloga u Izvješću samo u jednoj rečenici spominje Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., budući da je Akcijski plan dokument koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, s dugoročnim ciljem poboljšanja teških uvjeta života Roma u Republici Hrvatskoj na četiri važna područja: obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i stanovanje. Ističemo da je pri završetku i izrada WEB stranice Vlade Republike Hrvatske o Desetljeću za uključivanje Roma 2005.-2015.
Očitovanje Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske
Uvidom u predmetno Izvješće stječe se dojam tendencioznog izvještavanja s naglaskom na negativne pojavnosti, dok se pozitivni pomaci gotovo i ne registriraju odnosno nalaze se na samim marginama. U brojnim navodima i primjedbama Izvješća upućuje se na potrebu nezakonitog postupanja u slučaju rješavanja pojedinih pitanja u vezi s Romima, odnosno na potrebu izbjegavanja primjene pravnog poretka Republike Hrvatske.
Nacionalni program za Rome predstavlja dokument usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske, te je kao takav obvezujući za sve nositelje njime određenih aktivnosti. U svrhu praćenja njegove provedbe osnovano je i Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, koje o njegovoj provedbi redovito izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.
Vezano uz primjedbu o nedostatku edukacije romskih predstavnika za efikasno sudjelovanje u provođenju Programa, potrebno je napomenuti da su u Povjerenstvu za praćenje zastupljeni i predstavnici Roma, a brojne edukacije se provode sukladno mjerama zacrtanim Nacionalnim programom.
Vezano uz primjedbu na str. 7. o nepostojanju antidiskriminacijskih zakona o Republici Hrvatskoj, napominjemo da je suzbijanje svih oblika diskriminacije utkano u odredbe brojnih zakona u Republici Hrvatskoj, a u pripremi je i sveobuhvatna ''Nacionalna strategija za suzbijanje svih oblika diskriminacije''.
Ured za ljudska prava uređuje vrlo ažurno svoju WEB stranicu te su putem iste širokoj javnosti dostupne sve informacije o aktivnostima Ureda. Sa stranice Ureda postoje tzv. ''linkovi'' na stranice svih relevantnih međunarodnih organizacija (UN, EU, VE, OESS, IOM) te stranicu Vlade RH, putem kojih je moguće informirati se o međunarodnim dokumentima o zaštiti ljudskih prava, mišljenjima i preporukama nadležnih odbora stvorenih temeljem tih dokumenata i sl.
U okviru Natječaja za prijavu projekata i programa udruga u Republici Hrvatskoj za dodjelu financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna za 2005. godinu na poziciji Ureda za ljudska prava VRH, određeno je i osvješćivanje žena, pripadnica romske nacionalne manjine o ljudskim pravima.
Sukladno određenom prioritetu, s proračunske pozicije Ureda financirani su projektni Hrvatskog pravnog centra – ''Zaštita i promicanje prava žena pripadnica romske nacionalne manjine'', Odbora za ljudska prava Karlovac – ''Žene iz romskog naselja Orlovac'' i Udruga žena romkinja "Romsko srce – Zajedno jače''. Za navedene projekte odobrena su sredstva u visini od 90.000,00 kuna.
1.4. Političko predstavljanje
Očitovanje Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske
Pripadnici romske nacionalne manjine, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, uključeni su u proces odlučivanja i sudjelovanja u društvenom životu. Ukupnosu izabrana 23 vijeća romske nacionalne manjine i to 7 vijeća za područje Međimurske, Sisačko-moslavačke, Istarske, Primorsko-goranske, Osječko-baranjske, Varaždinske županije i Grada Zagreba; 7 vijeća za područje gradova Čakovca, Murskog Središća, Siska, Vodnjana, Pule, Rijeke, Bjelovara i 9 vijeća za područje općina Pribislavec, Kotoriba, Nedelišće, Orehovica, Petrijanec, Darda, Petlovac, Mala Subotica, Podturen. Također su izabrani predstavnici romske nacionalne manjine za gradove Novsku, Belišće, Beli Manastir, Bjelovar i predstavnik romske nacionalne manjine za Vukovarsko-srijemsku županiju. Za područja općina Orehovica, Pribislavec i Mala Subotica izabrana su tri vijećnika romske nacionalne manjine. Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba je, uz vijeće albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, slovenske i srpske te predstavnike ukrajinske i židovske nacionalne manjine, član Koordinacije nacionalnih manjina Grada Zagreba koja je osnovana radi unaprjeđivanja i usklađivanja zajedničkih interesa nacionalnih manjina na tom području.
Član Savjeta za nacionalne manjine je i predstavnik romske nacionalne manjine kojeg su predložila vijeća romske nacionalne manjine i koji, uz ostale članove Savjeta, sudjeluje u raspodjeli sredstava za programe nacionalnih manjina, među kojima i romske.
Na zadnjim parlamentarnim izborima za zastupnike nacionalnih manjina, u Hrvatski Sabor kandidirala su se i tri predstavnika romske nacionalne manjine koji se bira zajedno s predstavnicima njemačke, austrijske, židovske, ukrajinske, rusinske, poljske, ruske, rumunjske, bugarske, vlaške i turske nacionalne manjine.
2. Pravni okvir zabrane diskriminacije
Očitovanje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
Iako Ustav čl. 14 ne navodi taksativno zabranu diskriminacije po osnovi pripadnosti nacionalnoj manjini, on ju niti ne isključuje. Dodatno Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02), koji ima ustavnu snagu, svojim čl. 2 zabranjuje bilo kakvu diskriminaciju temeljenu na pripadnosti nacionalnoj manjini, odnosno čl. 4. pripadnicima nacionalnih manjina jamči jednakost pred zakonom i jednaku pravnu zaštitu.
Važno je istaknuti i činjenicu da je RH ratificirala Protokol 12., uz Konvenciju za zaštitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda, ( stupio na snagu 01. travnja 2005. god.), kojim se nadopunjuje Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u smislu proširenja dosega čl. 14. Konvencije (zabrana diskriminacije), te se na taj način proširuje zabrana nejednakog postupanja u odnosu na sva ljudska prava, garantira zakonom.
U Izvješću se nigdje ne referira na prošlogodišnji posjet Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, g. A.G. Roblesa, RH, njegovo Izvješće i činjenicu da je posjetio romsku zajednicu u Čakovcu.
Očitovanje Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
Uz prijedlog preporuke da se donese poseban antidiksriminacijski zakon, mišljenja smo da ovdje treba uzeti u obzir činjenicu da su antidiskriminacijske odredbe već definirane u nekoliko zakonskih akata, kao i podatak da Povjerenstvo Vlade RH za ljudska prava priprema izradu Nacionalnog plana za suzbijanje pojedinih oblika diskriminacije na osnovama obveza preuzetih iz Durbanske deklaracije.
U vezi s preporukom o potrebi da se objave i učine dostupnim međunarodni dokumenti o zaštiti ljudskih prava, te mišljenja i preporuke nadležnih Odbora stvorenih temeljem tih dokumenata, smatramo potrebnim napomenuti da je Ured za ravnopravnost spolova široko diseminirao posljednje Zaključne komentare i preporuke UN-ova Odbora za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena, (siječanj 2005.). Isti će, uz ostale važne međunarodne dokumente, biti postavljeni i na web stranicama Ureda. U pripremi je također i tiskano izdanje ovih Zaključaka. Ured je krajem 2004. tiskao priručnik "Kratak vodič kroz CEDAW - Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena" koji je javno predstavljen i na čiju su prezentaciju pozvani i predstavnici/e romskih udruga.
Napominjemo također da u vezi prijedlogom za osnivanjem nezavisnog tijela za pomoć žrtvama diskriminacije pri traženju zaštite od diskriminacije, u Hrvatskoj djeluju tri pravobraniteljska tijela, i to: Pučki pravobranitelj, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Ured pravobraniteljice za djecu.
Temeljem različitih aktivnosti, Ured u sklopu svog redovitog djelovanja kontinuirano provodi edukaciju državnih službenika o međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, posebno onima koji se bave diskriminacijom na osnovi spola.
3. Statusna prava
Očitovanje Ministarstva pravosuđa
U odnosu na dio Izvješća ''Statusna prava'', Ministarstvo pravosuđa navodi da se Projekt besplatne pravne pomoći u 2005. godini provodi na području Brodsko-posavske i Primorsko-goranske županije te Grada Zagreba. Provođenje Projekta besplatne pravne pomoći za Rome predviđeno je do početka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
U odnosu na besplatnu pravnu pomoć za Rome u statusnim stvarima koje provodi Ministarstvo pravosuđa u suradnji sa pojedinim odvjetnicima iz Grada Zagreba, te Primorsko-goranske i Brodsko-posavske županije, naglašavamo da je Ministarstvo pravosuđa financiralo ne samo troškove odvjetnika, nego i upravne pristojbe u postupcima za ostvarivanje pojedinih statusnih prava.
Za 2006. godinu već je započelo prikupljanje prijava odvjetnika sa područja Zagrebačke, Sisačko-moslavačke te Osječko-baranjske županije, radi pružanja besplatne pravne pomoći Romima na tim područjima. S obzirom na postojanje potrebe za uređivanjem statusnih prava pripadnika romske nacionalne manjine i izvan sadašnjih područja obuhvaćenih Projektom, Ministarstvo pravosuđa predložilo je Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome proširenje Projekta u 2006. godini i na područje Sisačko-moslavačke te Osječko-baranjske županije. U Državnom proračunu za 2006. godinu za provođenje Nacionalnog programa za Rome, osigurano je 600.000 kuna.
U odnosu na preporuku kojom se traži osiguranje statističkih podataka o sudskim i upravnim postupcima, pokrenutim radi diskriminacije po karakteristikama žrtve i rezultatima postupka, Ministarstvo pravosuđa navodi da su u okviru postojeće Reforme pravosudnog sustava također predviđene i novine u vođenju sudske statistike. Predviđeno je vođenje sudske statistike tako da se posebno iskazuju kaznena djela rasne i druge diskriminacije i to posebno prema vrstama diskriminacijskih radnji, a od siječnja 2006. godine posebno će se statistički iskazivati ona kaznena djela gdje su žrtve, odnosno počinitelji tih kaznenih djela Romi, i to u svrhu stjecanja boljeg uvida u kaznenu politiku, a samim time i poduzimanja potrebnih mjera za sprječavanje diskriminacijskog ponašanja prema svima, a posebice Romima, kao jednoj od osjetljivih društvenih skupina. U okviru provedbe edukacije pravosudnih dužnosnika (sudaca i državnih odvjetnika) i do sada su održavani seminari o provedbi međunarodnih dokumenata, a rad na tome posebno će se nastaviti u 2006. i 2007. godini u pravcu šire edukacije o provedbi međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu ljudskih prava i zabranu diskriminacije. Tako je u 2005. godini, 16.i 17. lipnja, održan seminar u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora te Europskog centra za prava Roma iz Budimpešte, a u suradnji s Veleposlanstvom Ujedinjenog Kraljevstva, dok se praksa suradnje s relevantnim nevladinim udrugama i dalje nastavlja.
3.1. Državljanstvo
Očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova
Zakon o hrvatskom državljanstvu ('Narodne novine, br. 53/91, 28/92 i 113/93) temelji se na načelu pravnog kontinuiteta, što znači da se svi građani koji su na dan 8. listopada 1991. godine imali državljanstvo Republike Hrvatske, smatraju hrvatskim državljanima. Iz navedenog načela proizlazi da raniji propisi o državljanstvu, iako više nisu na snazi i dalje vrijede kao pravni izvori, što je važno kod utvrđivanja državljanstva te pretpostavlja poznavanje ranijih propisa o državljanstvu, znatno unatrag.
Dugotrajnost postupaka u provođenju Zakona o hrvatskom državljanstvu rezultat je nedostatne tehničke opremljenosti i kadrovske popunjenosti Odjela za državljanstvo Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
U svezi s primjedbama o nekonzistentnosti odredaba Zakona o hrvatskom državljanstvu, ističemo da privilegirani način stjecanja državljanstva poznaju i druga europska zakonodavstva. Osim toga Zakonom o hrvatskom državljanstvu stjecanje pod povoljnijim uvjetima propisano je i odredbama koje se odnose na osobe rođene na teritoriju Republike Hrvatske, osobe koje su u braku s hrvatskim državljaninom, te za iseljenike, njihove potomke i supružnike. Ove odredbe odnose se na strance uopće, što dakako uključuje i Rome te pripadnike drugih nacionalnih manjina koji su u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva.
Glede primjedbe koja se odnosi na to da velik broj Roma unatoč dugotrajnim vezama sa zemljom još uvijek nema hrvatsko državljanstvo, napominjemo da su osobe koje su bile upisane u evidenciju prebivališta s danom 08. listopada 1991. godine i koje su se sukladno tadašnjim propisima smatrale jugoslavenskim državljanima, a uz savezno nisu imale hrvatsko, već neko drugo državljanstvo republika bivše države, stekle status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 79. stavka 1. Zakona o kretanju i boravku stranaca ('Narodne novine, br. 53/91, 22/92, 26/93 i 29/94), iz kojeg statusa su mogli odmah tražiti i ostvariti hrvatsko državljanstvo, što je glavnina i napravila. Dio te populacije uključujući i pripadnike romske nacionalne manjine je, međutim, tijekom rata napustio Republiku Hrvatsku i nikad nije regulirao status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. Stoga je neutemeljena konstatacija da se Romi pri pokušaju rješavanja državljanskog statusa u Republici Hrvatskoj susreću s problemom apatridije. Naime, radi se o tome da navedene kategorije osoba nisu pokrenule postupak pred nadležnim tijelima za utvrđivanje državljanskog statusa, iako se nesumnjivo, imajući u vidu ranije propise o državljanstvu imaju smatrati državljanima neke od bivših republika bivše državne zajednice.
Napominjemo da nije utemeljena konstatacija u predmetnom Izvješću da službenici Ministarstva unutarnjih poslova odbijaju zaprimiti zahtjeve za stjecanje hrvatskog državljanstva. Naime, svaki zahtjev službenici su dužni zaprimiti, što i čine. Međutim, u smislu pomoći neukoj stranci isto tako su dužni upozoriti stranku na prava koja joj po zakonu pripadaju, odnosno o tome postoji li zakonska mogućnost da se zahtjev usvoji. S ciljem utvrđivanja aktivne legitimacije za podnošenje nekog podneska, potrebno je utvrđivanje identiteta njegovog podnositelja. Stoga su razumljivi problemi onog dijela romske populacije koji, ne samo da ne posjeduje valjanu ispravu o identitetu, nego nema ili nikada nije ishodio bilo kakvu ispravu o identitetu.
U radu mobilnih timova osnovanih u provedbi Nacionalnog programa za Rome, ovi su problemi, prema izvješću mobilnog tima za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, uspješno rješavani u pojedinim slučajevima, čemu je prethodio angažman pripadnika romske nacionalne manjine u pribavljanju putne isprave matične države.
Pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem taksativno su pobrojane Zakonom o hrvatskom državljanstvu. Jedna od navedenih pretpostavaka je i poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Međutim, ukoliko hrvatsko državljanstvo prirođenjem stječe starija osoba s višegodišnjim boravkom u Republici Hrvatskoj, dovoljno je da se zna potpisati.
Također napominjemo da državljanstvo znači pravno pripadanje neke osobe određenoj državi, odnosno trajnu pravnu vezu koja veže državu i pojedinca, određujući tom pojedincu pravni položaj (status). Ni prema našem, a niti prema međunarodnom pravu, ne postoji pravo na stjecanje državljanstva, pa se ne slažemo sa konstatacijom u Izvješću da mnogi Romi nisu ostvarili pravo na hrvatsko državljanstvo. Ovo znači da je svaki stranac, pa tako i pripadnik romske nacionalne manjine, u svrhu stjecanja hrvatskog državljanstva dužan ispunjavati zakonom propisane pretpostavke, te da se postupak stjecanja hrvatskog državljanstva, kao i svaki drugi upravni postupak provodi u smislu utvrđivanja svih pravno relevantnih činjenica radi ocjene osnovanosti zahtjeva. Primjerice, nije moguće steći hrvatsko državljanstvo prirođenjem bez otpusta iz dosadašnjeg državljanstva podnositelja zahtjeva ili pak nije moguće produljenje zajamčenja, budući da se radi o privremenom rješenju izdanom sa rokom važenja od dvije godine, dakle sa zakonskim rokom čije produljenje nije dopušteno. Problem visoke upravne pristojbe na otpust iz državljanstva druge države, koji se također ističe kao problem u predmetnom Izvješću, može se rješavati pred nadležnim tijelima te države, u postupku oslobođenja od naplate upravne pristojbe.
Zakon o hrvatskom državljanstvu, za razliku od nekih ranijih propisa koji su regulirali ovu građu, ne poznaje institut oduzimanja državljanstva. I Ustav Republike Hrvatske, odredbom članka 9. stavku 2., propisuje zabranu oduzimanja hrvatskog državljanstva. Stoga je neutemeljena konstatacija da se Romi susreću s problemima nezakonitog oduzimanja državljanstva. Radi se eventualno o pojedinačnim slučajevima pogrešno izdanih domovnica (kao u slučaju Enise Omerović) jer je matičar previdio da je osoba u knjigu državljana upisana s podatkom o drugom republičkom državljanstvu.
Naime u razdoblju od 29. veljače 1978. do 08. listopada 1991. godine, postojala je pravna mogućnost upisa u knjigu državljana na području Republike Hrvatske s podatkom o drugom republičkom državljanstvu koje su osobe stekle temeljem podrijetla, po roditeljima, te na osnovi ranijih propisa.
Očitovanje Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske podnijela je 12. siječnja 2006. godine Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o potvrđivanju Europske konvencije o državljanstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, za hitni postupak. Cilj je Europske konvencije o državljanstvu, sukladno navedenom Prijedlogu zakona, olakšati stjecanje državljanstva i reintegracija u izvorno državljanstvo. Istovremeno se pokušava ograničiti mogućnost gubitka državljanstva i spriječiti proizvoljna uskrata državljanstva. Europska konvencija o državljanstvu utvrđuje načela na kojima se trebaju temeljiti propisi o državljanstvu svake od država stranaka: potvrđuje se primjena načela sprječavanja apatridnosti, nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava osoba koje zakonito i stvarno borave na državnom području svake od države stranaka.
U Ministarstvu unutarnjih poslova sastavljena je međuresorska Radna skupina za izradu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, koja je započela s radom.
3.2. Prebivalište
Očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova
U dosadašnjoj praksi bilo je slučajeva da su građani pokušavali izigravati Zakon o prebivalištu i boravištu građana, te fiktivno prijaviti prebivalište ili promijeniti adresu stanovanja, radi izbjegavanja određenih obveza (primjerice: plaćanja poreza, uvođenja u vojnu evidenciju, dostave sudskih i drugih pismena) ili stjecanja pojedinih prava koja proizlaze s osnove prijavljenog prebivališta (pravo na otkup stana, porodiljnih naknada, isplata mirovine, registracije firme itd.).
Obveza prijave prebivališta, odnosno vođenja evidencije o prebivalištu zbog opisanih razloga, za normalno funkcioniranje državne uprave, ostaje temeljni preduvjet. Zakonska definicija prebivališta kao mjesta u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi, razumijeva da građanin dokazom mora potkrijepiti svoje naseljenje u mjestu u kojem namjerava prijaviti svoje prebivalište. Ovome treba dodati da je i dalje na snazi odredba članka 12. stavka 3. Zakona o prebivalištu i boravištu građana kojom je propisano da je građanin dužan prilikom prijave i odjave prebivališta dati točne i istinite podatke, a tko ne prijavi ili odjavi prebivalište u propisanom roku ili dade neistinite ili netočne podatke čini prekršaj.
4. Zdravstvena zaštita
Očitovanje Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske
U sklopu provedbe Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.2015., provedeno je 2005. godine prvo istraživanje o zdravlju Roma u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koje je provelo navedenu pilot anketu, u suradnji s Institutom za antropologiju, te uz djelomičnu financijsku potporu Ureda za nacionalne manjine, napravljene su i prve analize rezultata. Tijekom 2006. godine istraživanje će se nastaviti provoditi na cijelom području Republike Hrvatske.
4.1. Status zdravstveno osigurane osobe
Očitovanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Člankom 58. Ustava Republike Hrvatske svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom, prema tome zdravstvena zaštita Roma provodi se prema zakonskim propisima Republike Hrvatske. Romi koji imaju definiran građanski status u Republici Hrvatskoj, dakle regulirano državljanstvo i utvrđeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ostvaruju pravo na zdravstveno zaštitu u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 94/01) na isti način i pod istim uvjetima kao i svi drugi građani Republike Hrvatske. Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđene su okolnosti pod kojima svi građani Republike Hrvatske, pa sukladno tome i romska populacija, ostvaruju status osigurane osobe i time imaju pravo korištenja zdravstvene zaštite. S obzirom na zakonsku osnovu, ne postoji mogućnost da se način prijave na osnovno zdravstveno osiguranje Roma regulira drukčije nego za ostale stanovnike Republike Hrvatske. Postupak ishođenja zdravstvene iskaznice nije složen, a zakonskom regulativom obuhvaćene su sve okolnosti na temelju kojih svaki građanin, pa tako i pripadnih romske populacije može i mora ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu. Ako osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj nema sredstva za plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, a dokaže da ispunjava uvjete koji su definirani Pravilnikom o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s prebivalištem u RH kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi, zdravstveno se osigurava putem županija u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika. Za Rome koji imaju strano državljanstvo, uvjete i način ostvarivanja zdravstvene zaštite utvrđuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 114/97). Da bi se poboljšalo informiranje Roma o njihovim pravima Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je u okviru Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.2015. pripremilo detaljni tekst o pravima iz zdravstvenog osiguranja i mogućnostima ostvarivanja zdravstvene zaštite, te pravima iz sustava socijalne skrbi. Na temelju tog teksta Ured za nacionalne manjine Republike Hrvatske uobličio je brošuru "Moja prava", preveo je na romski jezik, tiskao i distribuirao Romima u romskim naseljima.
Očitovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Zdravstveno osiguranje odraslih osoba: ne postoji mogućnost da se način prijave na osnovno zdravstveno osiguranje Roma regulira drukčije nego što je to uređeno za ostale stanovnike Republike Hrvatske.
Pravne osnove za prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje osoba koje su hrvatski državljani, s utvrđenim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, i stranaca koji imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj predviđene su u odredbama članaka 3.a, te člancima 5. do 12.a. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04 i 90/05 - nastavno: Zakon).
Ako osoba nema sredstava za plaćanje doprinosa, prijavu može izvršiti prema odredbi članka 10. Zakona, po kojoj se osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje obvezno osiguravaju na zdravstveno osiguranje u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika, ako isto ne mogu ostvariti po drugoj osnovi. Mjerila i postupak utvrđivanja nesposobnosti za samostalan život i rad i nedostatka sredstava za uzdržavanje, propisuje ministar nadležan za zdravstvo i socijalnu skrb. Osiguranje prema istoj odredbi traje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih je utvrđeno.
Stranci koji pravo na osnovno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, isto pravo ostvaruju sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 114/97) i postaju obveznici plaćanja mjesečnog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje.
Bitan uzrok nemogućnosti prijave na osnovno zdravstveno osiguranje u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju velikog dijela Roma je neriješen građanski status, dakle
neregulirano državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj, odnosno status stranca s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj.
Zdravstveno osiguranje djece: željeli bismo ukazati na odredbe članaka 3.a i 8. Zakona. Naime, prema odredbi članka 3.a djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem u Republici Hrvatskoj smatraju se osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja.
Prema članku 8. stavku 1. Zakona, djeca osiguranika su zdravstveno osigurana nakon navršene 18. godine života, a ako su na srednjem, odnosno visokom školovanju, do kraja redovitog školovanja, odnosno najduže do navršene 26. godine života. Iznimno od odredbe članka 8. stavka 1. djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili ozljede prekinula redovito školovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje i za vrijeme trajanja bolesti, odnosno ozljede, sukladno članku 8. stavku 3. Djeci osiguranika iz stavka 3. ovoga članka kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka prekinula redovito školovanje, produžava se korištenje prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovitog školovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovitog školovanja. Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog školovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti, sukladno članku 8. stavku 5. Pravo na zdravstveno osiguranje tijekom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, sukladno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz članka 8. stavka 5., ako ih osiguranik uzdržava. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja, a koje je osiguranik uzeo na uzdržavanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako se roditelji te djece zbog svojega zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom uzdržavanju.
Očitovanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Zdravstveno osigurani Romi, kao i svi drugi zdravstveno osigurani građani Republike Hrvatske, ostvaruju osnovnu zdravstvenu zaštitu prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju. Zdravstvena zaštita neosiguranih Roma provodi se temeljem odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti stranaca. Da bi se poboljšalo informiranje Roma o njihovim pravima, naglašavamo i to da je Ured za nacionalne manjine tiskao i distribuirao knjižicu „Moja prava“, kojom nastoji informirati Rome o mogućnostima zdravstvenog osiguranja i pružanju zdravstvene zaštite.
4.2. Odnos medicinskog osoblja prema Romima
Ističemo da se prvi slučaj naveden u izvješću, koji se odnosi na tragično stradavanje bebe koja je umrla pri teškom porodu jedne Romkinje, zbio u travnju 2001. godine, dakle prije donošenja Nacionalnog programa za Rome, koji je upravo i donijet zbog toga da se ubuduće kontinuirano riješe sve poteškoće i problemi s kojima se susreće romska nacionalna manjina već dugi niz godina, i to na svim područjima njihovog života, pa tako i na području zdravstva. S istim ciljem donijet je i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine. Dakle, i iz ovog primjera očito je da su se pri izradi izvješća koristili stari podaci.
Očitovanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
U svezi sa slučajem ignoriranja šest telefonskih poziva od strane hitne pomoći Doma zdravlja Čakovec, u travnju 2001 godine, ravnateljica Doma zdravlja Čakovec tvrdi da u Domu zdravlja Čakovec ne postoji interno pravilo da hitna pomoć ne odlazi u romska naselja. Dom zdravlja Čakovec, kao zdravstvena ustanova, niti jednim svojim aktom, službenom uputom ili bilo kojom odlukom nije "propisalo" ili "usvojilo" spomenuto pravilo. Na treći upućen poziv od ukupno pet (a ne šest), djelatnik HMP-a uputio je sanitetsko vozilo.
Dom zdravlja Čakovec je protiv jednog djelatnika HMP proveo postupak, sukladno odredbama Zakona o radu, te je istome djelatniku, protiv kojeg je u tijeku kazneni postupak, otkazan ugovor o radu, te stoga nije više djelatnik Doma zdravlja Čakovec. Drugom djelatniku je izrečena mjera upozorenja, s mogućnošću otkaza ugovora o radu, te je raspoređen na druge poslove. Budući da je državni odvjetnik odustao od daljnjeg kaznenog progona drugog djelatnika, protiv njega je stranka nastavila progon po privatnoj tužbi.
U svezi s dijelom u kojem se navodi kako se Romi iz mjesta S. žale da im pedijatrica prijeti oduzimanjem djece, naglašavamo da liječnici ni u kojem pogledu ni s kojeg aspekta, u svojem djelokruga rada nemaju ovlasti pokretanja postupka oduzimanja djece roditeljima. Ovakav navod trebalo bi detaljnije obrazložiti, kako bi se moglo znati o kakvom se konkretno problemu radi, jer se u protivnom može samo nagađati, primjerice da se radi o slučaju da je pedijatrica apelirala da roditelji redovito dovode djecu na cijepljenje.
U svakom slučaju, odnos zdravstvenih djelatnika prema Romima ne može se ocjenjivati na ovakav način na kakav se to radi u izvješću, već bi trebalo ocijeniti postupanje pojedinih zdravstvenih djelatnika u individualnim slučajevima. Stoga, bilo kakve nepravilnosti u tom smislu treba s detaljnim i točnim podacima prijaviti Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, koje će provesti službeni postupak.
Očitovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Na Okruglom stolu "Unaprjeđenje položaja Roma u Republici Hrvatskoj", koji je u organizaciji Hrvatskog pravnog centra održan 21. listopada 2005. godine i na kojemu je sudjelovao i predstavnik Zavoda, ukazano je na teškoće romske nacionalne manjine vezane prvenstveno uz liječničku etiku, te je zaključeno da će se pokrenuti akcije u zdravstvenim ustanovama, komorama i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Zavod sa svoje strane kontinuirano nastoji što bolje informirati javnost, pa tako i Rome, o propisanim osnovama za prijavu na zdravstveno osiguranje, koja je preduvjet za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.
Također nastoji da se provodi korektan odnos prema svim strankama uključivo i Romima, a istome će težiti i ubuduće. Ukoliko postoje slučajevi sprječavanja ostvarivanja prava, čije ostvarivanje osigurava Zavod, molimo da nam se svaka osoba obrati pismenim zahtjevom, kako bismo ispitali eventualno sprječavanje ili kršenje prava koje joj pripada i pomogli da se to ispravi.
Očitovanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Česti su slučajevi da županijski zavodi za javno zdravstvo koji prate provođenje cijepljenja, u kontaktu s liječnicima primarne zdravstvene zaštite dolaze do informacija da postoje problemi s cijepljenjem dijela romske populacije zbog neodazivanja roditelja na cijepljenje. Stoga nastojimo provođenjem zdravstvene edukacije izgraditi pozitivan stav Roma prema cijepljenju, očekujući da će i u naseljima u kojima nema odaziva na cijepljenje ili pojedinim izoliranim slučajevima sva romska djeca biti cijepljena kod izabranog pedijatra ili kampanjski od strane epidemiologa.
4.3. Patronažna skrb
Očitovanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Navod izviješća da Romi teško ostvaruju pravo na patronažnu skrb, te da djelatnici patronažne skrbi često nerado i neredovito odlaze u romska naselja, ne možemo komentirati u ovako paušalnom obliku. U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi do sada nije zaprimljena niti jedna pritužba u tom smislu za bilo koju patronažnu službu bilo kojeg doma zdravlja. Patronažna skrb odvija se u okviru domova zdravlja, temeljem ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, vezano uz zbrinjavanje cjelokupne populacije određenog područja, bez obzira na njihov status zdravstvenog osiguranj

8. travnja 1971. godine, u Londonu je održan prvi Svjetski kongres Roma na kojem je 8. travnja proglašen Svjetskim danom Roma, a pjesma ''Đelem, Đelem'' službenom himnom. Odlučeno je o izgledu zastave u dvije osnovne boje, plavoj i zelenoj, s kotačem u sredini, koji simbolizira vječno lutanje Roma.

Ured za nacionalne manjine u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i predstavnicima krovnih romskih udruga pripremio je i tiskao knjižicu «Moja prava»

Ured za nacionalne manjine u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i predstavnicima krovnih romskih udruga pripremio je i tiskao knjižicu «Moja prava», na romskom i na hrvatskom jeziku, koja na popularan način sadrži informacije o mogućnostima i načinu ostvarivanja prava u tri važna područja: statusna pitanja, zdravstveno osiguranje i socijalnu skrb. Knjižica "Moja prava" tiskana je u 800 primjeraka na hrvatskom i 800 primjeraka na romskom jeziku i upućena je besplatno svim romskim udrugama koje su registrirane u Republici Hrvatskoj. Romske udruge, vijeća, predstavnici Roma kao i ostali zainteresirani mogu zatražiti besplatan primjerak knjižice na e-mail:
nacionalne.manjine@vlada.hr

Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Vijećem Europe organizirao je 11. i 12. rujna 2006. godine u Zagrebu Seminar o načinu evaluacije provođenja mjera utvrđenih u Nacionalnom programu za Rome

IZVJEŠĆE O SEMINARIMA O NAČINU EVALUACIJA PROVOĐENJA NACIONALNOG PROGRAMA ZA ROME I AKCIJSKOG PLANA DESETLJEĆA ZA UKLJUČIVANJE ROMA
Seminar o načinu evaluacije provođenja Nacionalnog programa za Rome 7.-8. rujan 2006.
Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Vijećem Europe organizira seminar o načinu evaluacije provođenja mjera utvrđenih u Nacionalnom programu za Rome. Na seminaru će sudjelovati gospodin Alan Phillips, stručnjak Vijeća Europe i gosp. Michael Guet, voditelj odjela za Rome Vijeća Europe. Sudionici seminara bit će članovi Povjerenstva za praćenje Nacionalnog programa za Rome i Radne skupine Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015.
Seminar o načinu evaluacije provođenja Nacionalnog programa za Rome 11-12. rujna 2006.
Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Vijećem Europe organizirao je 11. i 12. rujna 2006. godine u Zagrebu Seminar o načinu evaluacije provođenja mjera utvrđenih u Nacionalnom programu za Rome. Na seminaru su sudjelovali gospodin Alan Phillips, stručnjak Vijeća Europe i gosp. Michael Guet, voditelj odjela za Rome Vijeća Europe. Sudionici seminara bili su članovi Povjerenstva za praćenje Nacionalnog programa za Rome i Radne skupine Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015.
Gosp. Michael Guet istaknuo je da je od veljače 2005. godine u Republici Hrvatskoj vidljiv veliki napredak u odnosu na provedbu Nacionalnog programa za Rome. Osigurana su veća financijska sredstva za njegovu provedbu, uvedena je besplatna pravna pomoć, osposobljavaju se Romi u području zapošljavanja, dodjeljuju se stipendije, u školama su zaposleni romski pomagači, tiskana je knjižica ''Moja prava''. Poboljšana je metodologija praćenja provedbe i Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015., na način da su transparentni brojčani pokazatelji na temelju kojih se može uspoređivati stanje od 2004. godine do danas. Republika Hrvatska ulaže velike napore usmjerene ka legalizaciji romskih naselja, što može poslužiti kao dobar primjer ostalim zemljama.
Gđa. Jadranka Kosor, dipl. iur., potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, u završnoj riječi, istaknula je kako se i ovom radionicom željelo pokazati da hrvatska Vlada i Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome posvećuju pozornost provođenju Nacionalnog programa za Rome i stvaranju uvjeta za bolji život svih Romkinja i Roma u Republici Hrvatskoj. Pritom se osvrnula na samo provođenje Nacionalnog programa za Rome napomenuvši kako su u protekle nepune tri godine od donošenja Nacionalnog programa za Rome pokrenute brojne aktivnosti i uložena financijska sredstva u svrhu poboljšanja kvalitete življenja pripadnika romske nacionalne manjine i osiguranja njihovog odgovarajućeg sudjelovanja u gospodarskom i javnom životu - nizom mjera u svim područjima započelo je provođenje projekata i programa, od rješavanja statusnih pitanja, odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, zapošljavanja, socijalne skrbi, zaštite obitelji, materinstva i mladeži, do prostornog uređenja i stanovanja. Provođenje Nacionalnog programa za Rome, kojim se na sveobuhvatan način nastoji utjecati na rješavanje položaja pripadnika romske nacionalne manjine, zahtijeva uključivanje brojnih stručnjaka iz različitih područja, uz međusobnu usklađenost pojedinih dijelova u planiranju i u samom provođenju, te u tom smislu istaknula kako su nadležna ministarstva i druga državna tijela u cjelini odgovorila ovoj zadaći.
Seminar posvećen izradi izvješća i evaluaciji Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma održan je i 3. i 4. studenog 2006. godine u Zagrebu
Seminaru su bili nazočni predstavnici i članovi vijeća romske nacionalne manjine iz različitih krajeva Republike Hrvatske u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine, predstavnici romskih udruga te predstavnici različitih ministarstava i državnih tijela uključenih u provođenje Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma (sveukupno oko 60 sudionika). Razmatrana su poglavlja iz Nacionalnog programa za Rome: statusna pitanja, suzbijanje diskriminacije, pravna pomoć, odgoj i obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb i zaštita obitelji, zapošljavanje, prostorno uređenje, očuvanje tradicijske kulture Roma i uključivanje Roma u društveni i politički život.
Iznesene su mjere koje su u ostvarivanju Nacionalnog programa za Rome poduzete od donošenja do kraja 2005., kao i mjere Akcijskog plana za 2005. i prvih devet mjeseci 2006. godine.
Pozdravljeni su napori Vlade Republike Hrvatske u provođenju mjera Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma.
Zaključcima sa Seminara posvećenog izradi izvješća i evaluaciji Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma predloženo je da je potrebno:
1. dopuniti izvješća u suradnji s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave. sukladno primjedbama i prijedlozima iznijetim na seminaru.
2. da nadležna ministarstva trebaju doraditi izvješća u skladu s primjedbama i prijedlozima iznijetim na seminaru.
3. predložiti izmjenu Nacionalnog programa za Rome u smislu toga da neromske udruge više ne budu nositelji mjera iz Nacionalnog programa za Rome.
4. intenzivirati i proširiti broj predstavnika Roma uključenih u Radne skupine Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome.
5. organizirati seminar o prostornom uređenju u suradnji s nadležnim ministarstvima.
6. organizirati seminar posvećen unapređenju rada vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine u suradnji s nadležnim državnim tijelima.
7. u postavljanju prioriteta na lokalnim i regionalnim razinama uključiti romske udruge, vijeća i predstavnike.
8. predložiti izmjenu zakonskih propisa kojim bi se Svjetski dan Roma (8. travnja) proglasio državnim blagdanom.
Seminar posvećen ulozi vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine na lokalnim i regionalnim razinama održan je u Opatiji 01. i 02. prosinca 2006. godine

Raspravljalo se o ostvarivanju prava nacionalnih manjina i posebice romske nacionalne manjine u kontekstu europske perspektive Republike Hrvatske. Seminaru su bili nazočni predstavnici i članovi vijeća romskih nacionalnih u Republici Hrvatskoj i ostali pripadnici romske nacionalne manjine (sveukupno oko 25 sudionika). Sudionici seminara nakon otvorene i argumentirane rasprave usuglasili su se u sljedećim zaključcima:
1. Pozitivno su ocijenjena nastojanja i djelovanja Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju prava romske nacionalne manjine, iako je ukazano na još uvijek nedovoljno brzo angažiranje pojedinih ministarstava nadležnih za provođenje dijela mjera iz Nacionalnog programa za Rome.
2. Utvrđen je određeni napredak u suradnji između vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine, ali je potrebno učiniti dodatne napore ne bi li ta suradnja bila još bolja.
3. Neophodno je nastaviti jačanje uloge vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine i posebno senzibiliziranja javnosti i tijela lokalnih i regionalnih samouprava o značaju ovih manjinskih institucija.
4. Važno je nastaviti edukaciju vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine i osposobljavati ih za učinkovito sudjelovanje u procesima odlučivanja na lokalnoj i regionalnoj razini na kojoj su izabrani.
5. Ukazano je na još uvijek nedovoljnu zastupljenost romske nacionalne manjine u sredstvima javnog priopćavanja i neprimjereno prezentiranje određenih problema Roma.
6. Nužno je poboljšati komunikaciju između Savjeta za nacionalne manjine i vijeća i njihovih predstavnika, a radi učinkovitijeg ostvarivanja kulturne autonomije i stvaranja uvjeta i pretpostavki za rad.
7. Unutar romske nacionalne manjine, udruga, vijeća i predstavnika bitno je artikuliranje jedinstvenih stavova mjerama koje su bitne za romsku nacionalnu manjinu.
8. Neophodno je organizirati širu raspravu o Ustavnom zakonu i njegovoj dosadašnjoj primjeni u praksi kako bi se eventualno mogla predložiti određena rješenja koja bi dovela do bolje prakse i implementacije.

Podjela novogodišnjih poklona romskoj djeci u Osnovnoj školi Bana Josipa Jelačića u Podsusedu

Koordinator Projekta podrške Romima (Phare 2005/2006, Projekta podrške Romima) je Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Partneri u projektu su: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo financija, Ministarstvo mora, turizma, prometa i veza, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

PHARE 2005/2006, Projekt podrške Romima

Projekti za poboljšanje uvjeta života Roma u Republici Hrvatskoj po prvi puta su uvršteni u financiranje iz Phare programa Europske komisije, zaslugom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda za nacionalne manjine. Europska komisija odobrila je iz Phare 2005. iznos od 1.300,000 EUR, a iz Phare 2006. iznos od 2,500.000 EUR.
Republika Hrvatska sudjeluje sa dodatnih 30% od gore navedenih sredstava.

Koordinator Projekta podrške Romima (Phare 2005/2006, Projekta podrške Romima) je Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Partneri u projektu su: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo financija, Ministarstvo mora, turizma, prometa i veza, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Nadležna tijela: Nakon što su ustrojene neophodne institucije za provedbu (Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje pri Ministarstvu financija te Jedinice za provedbu projekata pri krajnjim korisnicima) te imenovani dužnosnici koji će upravljati tim institucijama, upućen je zahtjev tijelima Europske komisije za akreditaciju decentraliziranog sustava provedbe programa PHARE.
U Europskoj komisiji za PHARE program zadužena je Opća uprava za proširenje.

PHARE 2005

Ovaj projekt će se provoditi u cijeloj Hrvatskoj (obrazovna komponenta) i u Međimurskoj županiji (infrastrukturna komponenta) u kojoj je najveći broj romskih naselja. Prijedlog Ureda za nacionalne manjine bio je obnova svih romskih naselja u Međimurskoj županiji, međutim, odobrena su sredstva samo za ona naselja koja već imaju izrađen DPU (detaljni urbanistički plan). Bez DPU-a nije moguće izvoditi potrebne radove.
Europska komisija je odobrila sredstva u iznosu od 1.300,000 EUR (800,000 EUR za obrazovanje i 500,000 za infrastrukturu) za Projekt podrške Romima. Republika Hrvatska će iz državnog proračuna sudjelovati s dodatnih 30% iznosa.
Projekt iz 2005 obuhvaća dvije komponente:

1. Infrastrukturnu obnovu romskih naselja Parag I i Parag II u općini Nedelišće (Međimurska županija)
2. Što brže uključivanje romske nacionalne manjine u obrazovni sustav Republike Hrvatske.

Infrastrukturna obnova će obuhvatiti izgradnju ceste, vodovodnog sustava, elektrifikacije itd. s ciljem poboljšanja uvjeta života u tim naseljima.
Obrazovni dio obuhvaća više stavki tj. podkomponenti:

Povećanje predškolskog obrazovanja koje će omogućiti pripremu djece za osnovnu školu

1. Povećanje predškolskog obrazovanja koje će omogućiti pripremu djece za osnovnu školu
2. Usavršavanje za nastavnike kako bi djeca imala što bolje obrazovanje
3. Podrška u srednjoškolskom obrazovanju koja će pomoći u daljnjem obrazovanju tijekom studija
4. Usavršavanje za žene i muškarce koji nisu imali prilike pohađati školu kako bi stekli potrebne sposobnosti za zapošljavanje. Usavršavanje će posebno biti usmjereno prema ženama.

PHARE 2006

Europska komisija je odobrila za PHARE 2006 (Projekt podrške Romima) iznos od 2.500,000 EUR (Republika Hrvatska će iz državnog proračuna sudjelovati s dodatnih 30% iznosa). Projekt za 2006. godinu uključuje:
Infrastrukturnu obnovu romskih naselja Pribislavec (općina Pribislavec), Piškorovec (općina Mala Subotica) i Lončarevo (općina Podturen) u Međimurskoj županiji.
Infrastrukturna obnova će obuhvatiti izgradnju ceste, vodovodnog sustava, elektrifikacije itd. s ciljem poboljšanja uvjeta života u tim naseljima.
U budućnosti se predviđa poboljšanje uvjeta života i u drugim naseljima, ali prije izgradnje i obnove, potrebo je da svako naselje ima izrađen DPU (detaljni urbanistički plan) i ostalu potrebnu dokumentaciju kako bi mogli sudjelovati u daljnjim projektima Europske Unije.
Projekt se provodi na način da se raspisuje javni međunarodni natječaj i bira najbolji ponuđač koji provodi odobrene programe.
Rok za izvršavanje pojedinih projekata je 18 mjeseci.
Odobreni iznos novca iz fonda Phare, pristiže na račun Ministarstva financija koji će se isplatiti izravno konzultantskoj kući koja pobijedi na natječaju.

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

1.3.3. Provedba mjere Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma - tehnička dokumentacija
- naputak o pripremi i izradi

Akcijskim planom u dijelu poboljšanja uvjeta stanovanja romske populacije, mjerama 1.3., a napose 1.3.3. Početak uređenja i opremanja naselja (izvedba infrastrukture: komunalne, prometne i socijalne) predviđeno je da su JSL nositelji potrebnih aktivnosti, dok su JR(P)S i ovo Ministarstvo koordinatori programa. U istoj mjeri, određeno je da su izvori financiranja potrebnih aktivnosti u dijelu objekata komunalne i socijalne infrastrukture sredstva JLS, JR(P)S, državni proračun, donatori, međunarodni fondovi i Romi.

U Akcijskom planu jasno je naglašeno da je JLS nositelj potrebnih aktivnosti uređenja lokacija naseljenih Romima. To podrazumijeva da JLS treba jasno definirati kojim infrastrukturnim objektima i u kojem vremenskom razdoblju (2005.-2015. godine) se projekti mogu realizirati, vodeći računa o svim potrebnim preduvjetima: rješenje imovinsko-pravnih odnosa nad lokacijom, donošenje prostornog plana, stanje projektne dokumentacije, dozvola i suglasnosti, raspoloživa sredstva i dr. Pri definiranju potrebnih objekata, potrebno je voditi računa o stanju opremljenosti okolnih lokacija i okruženja komunalnim sadržajima kao i o broju korisnika tih sadržaja. Izrada dinamičkog plana realizacije planiranih projekata na nivou JLS također je vrlo bitna. Pored pripremljenosti lokacije, dokumentacije i dozvola, plan mora biti usuglašen načinom i izvorima financiranja.

U nastavku ovog programa, smatramo da je potrebno uspostaviti prije svega komunikaciju a potom i koordinaciju aktivnosti između JLS, JR(P)S, Ministarstva i ostalih sudionika, s naglaskom da JLS treba biti inicijator i komunikacije i koordinacije.

Ovom prilikom želimo naglasiti i važnost pravovremene pripreme i izrade potrebne tehničke dokumentacije prema kojoj bi trebala biti provedena sanacija, rekonstrukcija, dogradnja ili izgradnja objekata obuhvaćenih ovim programom.
Izrada tehničke dokumentacije, u pravilu je u nadležnosti i o trošku jedinica lokalne samouprave. Pri izradi i kompletiranju iste, potrebno je pridržavati se sljedećih smjernica, kriterija ili uvjeta:

A) Građevinska dozvola
Kao osnova za uključivanje podprojekata u program, potrebna je pravomoćna građevinska dozvola, izdana po Uredu državne uprave nadležnom za poslove graditeljstva, a sukladno važećem Zakonu o gradnji (ZOG, NN broj 175/2003 i 100/2004), i to za svaki podprojekt koji je usuglašen za izvođenje radova.
Ukoliko dostavljena građevinska dozvola nije pravomoćna (pokrenut upravni spor i dr.) moguća je izvođenje planiranih aktivnosti sukladno članku 84. ZOG, ako investitor osigura ovjerenu izjavu da preuzima svu odgovornost i rizik takvog postupka (sve pravne i materijalne posljedice koje mogu nastupiti odbijanjem i/ili promjenom građevinske dozvole za pojedinačne podprojekte).
Građevinska dozvola mora biti izdata za građenje cijele građevine odnosno za izvođenje svih namjeravanih radova na uporabljivoj građevini. U specifičnim slučajevima moguća je i gradnja sukladno tzv. načelnoj dozvoli (članak 109. do 113. ZOG).
Lokalna samouprava dužna je ishoditi građevinsku dozvolu tj. nositelj je investitorskih prava sukladno Zakonu o gradnji (članak 33.) te sukladno tome, investitorska prava na građevinskoj dozvoli ne mogu glasiti na komunalne tvrtke, zajedničke pogone, koncesionare i sl.
U slučajevima kad zakonska regulativa nije dovoljno precizna pri određivanju da li za neki objekt treba ili ne treba ishoditi građevinsku dozvolu (uglavnom su to slučajevi tzv. "nerazvrstanih cesta", rekonstrukcija, adaptacija, sanacija i sl.), neophodno je od Ureda državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva županije na čijem se području planirane aktivnosti namjeravaju provoditi, zatražiti očitovanje (prilog za isto je stručna podloga tj. Idejni projekt odnosno Glavni projekt). Neovisno o očitovanju nadležnog Ureda, cjelokupna tehnička dokumentacija mora biti izrađena od ovlaštene projektantske tvrtke. Prema istoj se provodi javno nadmetanje i planirane aktivnosti na objektu.

B) Glavni projekt
Ovjeren(i) glavni projekt(i) sa potvrdama tijela graditeljstva za planirane aktivnosti u prostoru za sve radove koji su sastavni dio objekta.
Podrazumijeva se da svi primjerci glavnog projekta moraju biti izrađeni sukladno Zakonu o gradnji, idejnom projektu i lokacijskoj dozvoli. Glavni projekt treba sukladno članku 64. do 71. Zakona o gradnji, sadržavati između ostalog i (ovisno o tipu i složenosti objekta):

• Idejni projekt sa lokacijskom dozvolom
• Elaborat geomehaničkih svojstava tla
• Projekt iskolčenja građevine

Za školske objekte, zdravstvene ustanove te objekte socijalne skrbi potrebno je ishoditi pismenu suglasnost na idejni projekt nadležnih ministarstva (Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (MZSS).
Prilikom projektiranja sličnih objekata potrebno se pridržavati normativa prostora koji su odredila nadležna ministarstva (MZOŠ, MZSS).
Naručitelj izrade projektne dokumentacije (lokalna samouprava) preko svojih službi (ili vanjskih ugovornih stručnih tvrtki) treba aktivno sudjelovati u izradi tehničko/ekonomskog rješenja planiranog zahvata kako bi se osiguralo optimalno korištenje i njegova funkcionalnost. (npr. ugradnje tipova cijevi vodovoda koji su već u upotrebi na području i sl.).

C) Izvedbeni projekt
Ukoliko u sklopu glavnog projekta nisu razrađene sve neophodne pojedinosti zahvata (a u pravilu nisu) neophodno je izraditi izvedbeni projekt. Isti mora biti izrađen u skladu s člancima 72. i 73. Zakona o gradnji te uobičajenih pravila struke.
Shodno gore navedenom, projektnom dokumentacijom, (glavnim/izvedbenim projektom) mora se dati cjelokupno tehničko rješenje prema kojim se, sukladno pravilima struke, može provesti gradnja objekta bez dodatnih nadopuna/izmjena projektne dokumentacije. Tako pored uobičajenih sastavnih dijelova, teh. dokumentacija treba sadržavati i sljedeće (ovisno o tipu i složenosti objekta):

1. Izvedbene detalje sa svim neophodnim elementima (plan oplate, nacrte armature sa specifikacijama, radioničke nacrte i sl.)
2. Program kontrole i osiguranja kakvoće.
3. Dokaznica mjera i iskaz količina (specifikacija materijala).
4. Elaborat o iskolčenju građevine (sukladno članku 123. stavak 2. Zakona o gradnji).
5. Ponudbeni troškovnik svih neophodnih radova.
6. Montažni nacrti s pripadajućim specifikacijama.
7. Ostalo.

Shodno gore navedenom, projektno-tehnička dokumentacija mora biti cjelovita neovisno u kojoj etapi projektiranja je izrađena (glavni projekt, izvedbeni projekt, dopuna glavnog ili izvedbenog projekta i sl.) sa svim neophodnim sastavnim dijelovima - ovisno o stupnju složenosti i tipu objekta koji se namjerava izgraditi ili dovesti u funkciju svrsishodnog korištenja (sanacija, adaptacija, rekonstrukcija, nadogradnja i sl.).

D) Tender dokumentacija
Ponudbeni ili tender troškovnik mora sadržavati sve neophodne radove koji se trebaju izvesti na objektu.
Radovi trebaju biti grupirani prema vrstama radova i/ili građevinskim cjelinama. U stavkama troškovnika mora se navesti sva oprema, uređaji, materijali i slično, koji se ugrađuju u predmetni objekt. Projektant mora navesti tehničke karakteristike, traženu kvalitetu, uvjete korištenja i svojstva svih materijala, uređaja i sve opreme. Pri tome se mora ostaviti ponuditeljima (tvrtkama koje se natječu za izvedbu radova) mogućnost odabira, a nikako uvjetovati odabir u tender dokumentaciji tj. projektant može navesti svoj prijedlog opreme, materijala, uređaja i slično, ali ne smije uvjetovati ugradnju istog.
Isto tako, potrebno je u završnoj rekapitulaciji svih planiranih radova predvidjeti stavku tzv. "nepredviđenih" radova u iznosu od 5 % za nove objekte i 10 % za ostale vrste aktivnosti (sanacije, rekonstrukcije, dogradnje i sl.).
Tender dokumentacija treba biti odvojena od ostale tehničke dokumentacije i sačinjavati jednu zasebnu cjelinu.
Ponudbeni troškovnik (specifikacija radova s količinama), treba biti izrađen sa naročitom pažnjom i točnošću, sa pozicijama koje detaljno opisuju pojedinačne radove i primijenjene materijale, ugrađenu opremu i zahtijevanu kvalitetu sukladno tehničkoj dokumentaciji i pravilima struke. Samo tako izrađen troškovnik i njegova usklađenost sa cjelokupnom tehničkom dokumentacijom preduvjet je za provođenje ostalih etapa izgradnje objekta na zadovoljstvo krajnjih korisnika.
Tender dokumentacija osim ponudbenog troškovnika treba sadržavati i osnovni tehnički opis građevine i opreme, situacijske nacrte, sheme stolarije i bravarije, karakteristične tlocrte i presjeke i sve ostale neophodne elemente koji su bitni za sastavljanje ponude. Tako je npr. neophodno kao stavku navesti obavezu izvoditelja radova za izradom geodetske snimke izvedenog stanja sa prijavom nadležnom uredu za katastarske poslove.

E) Kontrola dostavljene tehničke dokumentacije
U cilju ujednačenosti i korištenja jednoobraznosti u postupku izrade tehničke dokumentacije za objekte koji će se realizirati učešćem ovog Ministarstva, a prije pokretanja postupaka javne nabave i prije uvođenja izvoditelja u rad, kao i radi ujednačenosti kvalitete tehničke dokumentacije, ovo Ministarstvo, organizirat će i provesti postupak kontrole dostavljene tehničke dokumentacije, na način da će ovlaštene tvrtke za pojedina područja graditeljstva provesti kontrolu dostavljene dokumentacije.
Ukoliko se u postupku kontrole dokumentacije uoče nedostaci, manjkavosti i drugi propusti u njenoj izradi, Ministarstvo će istu vratiti jedinici lokalne samouprave koja je dužna u primjerenom roku i o svom trošku uočene nedostatke otkloniti.

Ministarstvo pravosudja

Popis odvjetnika s kojima su potpisani ugovori za projekt "Besplatne pravne pomoći za Rome u statusnim stvarima"
GRAD ZAGREB
ODVJETNIK / ODVJETNICA

• Biljana Barilar , Zagreb, Otona Župančića 8 016144 827
• Dafinka Večerina , Zagreb, Vramčeva 23 014817 472
• Enver Vučetić , Zagreb, Rudeška cesta 91 013817 626
• Goranka Kalafatić Matijašević, Zagreb, Amruševa 8/2 014811 493
• Goranaka Vodopivec , Zagreb, Ul. Grada Vukovara 249/I 016184 113
• Jerina Malešević , Zagreb, Poljička 3 016151 515
• Krešimir Orlović , Sesvete , I.G. Kovačića 28
• Mato Stjepanović, Zagreb, Ante Topić Mimare 38 3792 901
• Nataša Vučinić , Zagreb, Zapoljska 38 098 752 123
• Sanja Matovina- Lulić, Zagreb, Vinogradska 2a 3777 950
• Stjepan Babić, Zagreb, Vodovodna 13/1 3777 425
• Tanja Petković, Zagreb, Palmotićeva 68 4828 193
• Vladimira Andonov, Zagreb, Ozaljska 108 3018 196
• Zoran Bauer, Zagreb, Šoštarićeva 10
• Zoran Stjepanović, Zagreb, Primorska 15. 3707 168
• Odvjetničko društvo «Željko Rački i Kolege», Zagreb, Vlaška 58 4640 320

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
ODVJETNIK / ODVJETNICA

• Adamek Žarko, Samobor, Perkovčeva 9. 3325 323
• Zajednički odvjetnički ured Zlatko Kušan i Lovorka Kušan, Ivanić Grad, Gupčeva 16 2882 447

BRODSKO – POSAVSKA ŽUPANIJA
ODVJETNIK / ODVJETNICA

• Damir Kerdić, Slavonski Brod, A.Cesarca 55 035 444 846
• Ivan Opačak, Slavonski Brod, A. Cesarca 12. 035 410 161
• Višnja Dujmović Krijan , Slavonski Brod, A. Starčevića 5 035 449 506
• Mirjana Hajnal , Slavonski Brod, M. Gupca 28 098 1740 143
• Zajednički odvjetnički ured Pracny & Novak, Slavonski Brod, A. Štampara 43 035 442846
• Ružica Domazet , Slavonski Brod, N. Zrinskog 12 035 441 140
• Stjepan ( Đure ) Abrić , Slavonski Brod, Mažuranićeva 1 035 446 272
• Viktor Breznik , Slavonski Brod, Gupčeva 28 035 411 110
• Odvjetničko društvo «Željko Rački i kolege», Slavonski Brod, Gajeva 27 035 444 466

PRIMORSKO- GORANSKA ŽUPANIJA
ODVJETNIK / ODVJETNICA

• Petra Uroda, Rijeka, Žabica 2 051 214 497
• Radijana Trobočnjača , Opatija, M .Tita 88 051 715 740
• Sandra Ivić, Rijeka, Stara vrata 8 051 211 053
• Tomislav Sabljar, Rijeka, Agatićeva ulica 6/I. 051 211 667
• Zajednički odvjetnički ured Zdravko Vodopija i Florijan Matić, Rijeka, Erazma Barčića 11/I 051 213 133
• Zinko Grgurić, Rijeka, Ante Starčevića 5 051 320 746
• Senka Pavić, Rijeka, Moše Albaharija 5

SISAČKO MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
ODVJETNIK/ ODVJETNICA

• Marija Raljević Radenović, Kutina,Kolodvorska 11 044 682 389
• Pavle Stigleitner, Kutina, A.G. Matoš 8 044 683 507
• Zorko Kostanjšek, Sisak, Kranjčevićeva 5/1 044 522 094
• Saša Kelava, Petrinja Strossmayerov trg 19a 044 815 184

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
ODVJETNIK/ODVJETNICA

• Zdenko Krstić, Dobriše Cesarića 28/2, Osijek (Županijska 2) 031 209 960

Na sjednici će se razmatrati Izvješće o provođenju Nacionalnog programa za Rome za 2004., 2005. i 2006. godinu, Izvješće o provođenju Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2005. i 2006. godinu, stanje lokacija naseljenih Romima u Brodsko-posavskoj županiji, te druge teme važne za unaprjeđenje uvjeta života Roma naseljenih u Republici Hrvatskoj.
Potpredsjednica Vlade, ministrica i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Vlade RH Jadranka Kosor posjetit će prije sjednice, zajedno s članovima Povjerenstva, romsko naselje u Mrsunjskoj ulici u Slavonskom Brodu, u 12,00 sati.

Pod predsjedanjem potpredsjednice Vlade i ministrice Jadranke Kosor u Slavonskom Brodu danas je održana sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Vlade RH. Povjerenstvo je na sjednici prihvatilo Izvješće o provođenju Nacionalnog programa za Rome za 2004., 2005. i 2006. godinu, kao i Izvješće o provedbi Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2005. i 2006. godinu te uputilo ova dva izvješća na usvajanje Vladi Republike Hrvatske. Potpredsjednica Kosor istaknula je kako je hrvatska Vlada u svom dosadašnjem mandatu sustavno vodila brigu o unaprjeđenju uvjeta života pripadnika romske nacionalne manjine provođenjem Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana desetljeća za Rome od 2005. do 2015. godine, u područjima stanovanja, zdravstva, školovanja, zapošljavanja i obrazovanja. Napomenula je kako o tome svjedoče i sredstava namijenjena tim programima, koja u 2007. godini iznose oko 14 milijuna kuna, što je za 500% više nego u 2005. godini. Rekla je pritom kako se najveći dio sredstava ulaže u rješavanje infrastrukturnih projekata, istaknuvši kako je 12 od 14 županija u kojima postoje romska naselja dosad izradilo prostorne planove, a najveći napredak postignut je u Međimurskoj županiji u kojoj je legalizirano 9 od postojećih 12 romskih naselja. Potpredsjednica Kosor napomenula je kako je u protekle tri godine u programe zapošljavanja uključeno preko 14 tisuća Roma, poboljšana je zdravstvena skrb, a u području školovanja udvostručen je broj romske djece u predškolskom obrazovanju, te utrostručen broj romske djece u osnovnoškolskom obrazovanju. Također je rekla kako su uvedene i stipendije za srednjoškolsko obrazovanje te studiranje pripadnika romske nacionalne manjine. Potpredsjednica Kosor uputila je zahvalu predstavnicima romske nacionalne manjine na suradnji i konstruktivnom doprinosu u radu Povjerenstva te pozvala lokalne zajednice na izvršenje konkretnih poteza u unaprjeđenju uvjeta života Roma, posebice u rješavanju infrastrukturnih pitanja.
Članovi Povjerenstva izvješteni su o stanju lokacija naseljenih Romima u Brodsko-posavskoj županiji. Istaknuto je kako na području Brodsko-posavske županije najviše pripadnika romske nacionalne manjine živi upravo u romskom naselju u Mjesnom odboru «Josip Rimac» u Slavonskom Brodu. Povjerenstvo je donijelo zaključak da potpredsjednica Kosor, kao predsjednica Povjerenstva, uputi dopis gradonačelniku Slavonskog Broda, sa zahtjevom za očitovanjem o stanju u ovom romskom naselju i svim drugim lokacijama naseljenim Romima u Slavonskom Brodu. Također je donijelo zaključak da se na području Brodsko-posavske županije nastavi s rješavanjem pitanja prostornog uređenja i opremanja romskih naselja, uz donošenje urbanističkih planova i legalizaciju naselja, tamo gdje je to moguće.
Povjerenstvo je na sjednici donijelo i odluke o financijskim pomoćima:

• općini Donja Dubrava u Međimurskoj županija dodijeljena je financijska pomoć u iznosu od 100.000,00 kuna za rješavanje stambenih pitanja Roma
• Međimurskoj županiji dodijeljena je financijska pomoć u iznosu od 250.000,00 kuna za pripremu provođenja projekata za uređenje romskih naselja u Međimurskoj županiji
• Gradu Sisku dodijeljena je financijska pomoć u iznosu od 25.000 kuna za prijevoz romske djece na predškolski odgoj

Također je zaključeno da potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva Jadranka Kosor, u ime Povjerenstva, uputi požurnicu Hrvatskom fondu za privatizaciju za rješavanje zamolbe Vijeća romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije za darovanje nekretnine općini Darda.
Na sjednici je prikazan i dokumentarni film o romskom naselju Donja Dubrava, u Međimurskoj županiji, kojeg je izradila Shenida Billali, predsjednica Kluba albanskih žena «Kraljica Teuta».
Potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Vlade RH Jadranka Kosor posjetila je prije sjednice Povjerenstva, zajedno s članovima Povjerenstva, romsko naselje u Mjesnom odboru «Josip Rimac» u Slavonskom Brodu. Zahvalu potpredsjednici Kosor na posjetu romskom naselju u Slavonskom Brodu uputio je gospodin Robert Radić, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda.

Izvješća i zaključke Vlade o provođenju Nacionalnog programa za Rome za 2004., 2005. i 2006. godinu, te provođenju Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2005. i 2006., predstavila je potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i koordinatorica provedbe Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma Jadranka Kosor.
Predstavljajući izvješća, Kosor je navela kako je za provođenje Nacionalnog programa za Rome u 2004. izdvojeno 934 tisuće kuna, u 2005. oko 2,7 milijuna kuna, a u 2006. gotovo 11,9 milijuna kuna. Ukupno je u navedenom razdoblju za provođenje Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća uključivanje Roma utrošeno 38.479.463,00 kune, rekla je Kosor i istaknula kako je postignut znatan napredak i poduzeto niz mjera kojima se osiguravaju bolji uvjeti života Roma na svim područjima.
Izdvojila je rad na rješavanju statusnih pitanja Roma što je, kako je rekla, preduvjet za ostvarivanje ostalih prava. Uspostavljeni su mobilni timovi sastavljeni od predstavnika nadležnog ministarstva i predstavnika Roma koji su išli u romska naselja kako bi utvrdili stanje, te pomogli u rješavanju statusnih pitanja. Uvedena je i besplatna pravna pomoć putem odvjetnika, financiranjem iz državnog proračuna, koju je u protekle dvije godine koristilo 456 Roma, navela je Kosor.
U posljednje dvije godine broj djece uključene u programe predškolskog odgoja porastao je s 345 na 707 romske djece, a u osnovnom školstvu je utrostručen - s 1013 na 3010 djece, navela je Kosor i istaknula kako se nastavlja s radom na što većem uključivanju romske djece u redovni obrazovni sustav. Rekla je također da je potpuno cijepljeno 85 posto romske djece predškolske dobi, a djelomično oko 4 posto.
Dodala je kako se rješava i problem stanovanja pripadnika romske nacionalne manjine, pa su tako poduzete mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja gdje je to moguće. U Međimurskoj županiji legalizirano je 9 naselja, dodala je i izdvojila naselje Donja Dubrava u Međimurskoj županiji, koje zbog stalnih poplava nije bilo pogodno za život, pa je srušeno, a sve su romske obitelji stambeno integrirane u zidanim kućama.
Kosor izdvojila je i mjere poduzete za osiguravanje većeg zapošljavanja Roma, pa je tako zaposleno i upućeno na osposobljavanje ukupno 220 osoba, a održana su i individualna i grupna savjetovanja. Iz Državnog proračuna, dodala je, za programe udruga romske nacionalne manjine u protekle tri godine ukupno je izdvojeno više od 5 milijuna kuna.
Romi su uključeni i u proces odlučivanja, pa su tako prvi put 3 Roma izabrana u predstavnička tijela na lokalnoj razini, istaknula je, a izabrano je i 20 vijeća i 7 predstavnika romske nacionalne manjine na lokalnoj i regionalnoj razini.
U Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome 8 je predstavnika Roma, a u radnoj skupini za Akcijski plan Desetljeća četvero je predstavnika Roma, navela je Kosor i na kraju pozvala i same Rome da budu aktivniji - "da se javljaju Povjerenstvu, da traže od Povjerenstva i ukazuju na probleme".

Potpredsjednica Kosor rekla je kako je u posljednje tri godine provođenja Nacionalnog programa za Rome, te u dvije godine provođenja Akcijskog plana Desetljeća uključivanja Roma 2005.-2015. godine, postignut znatan napredak i poduzet niz mjera kojima se osiguravaju bolji uvjeti života Roma u svim područjima. Rekla je kako se sustavno radilo na rješavanju statusnih pitanja Roma, što je preduvjet za ostvarivanje ostalih prava - uspostavljeni su mobilni timovi u kojima su, pored predstavnika nadležnog ministarstva, sudjelovali i predstavnici Roma, koji su obilazili romska naselja, utvrđivali stanje, te pomagali u rješavanju statusnih pitanja, a također je uvedena besplatna pravna pomoć putem odvjetnika, financiranjem iz državnog proračuna, koju je u protekle dvije godine koristilo 456 Roma.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako je za provođenje Nacionalnog programa za Rome u 2004. godini izdvojeno 934.000,00 kuna, u 2005. godini 2.756.000,00 kuna, a u 2006. godini 11.886.000,00 kuna. Ukupno je u navedenom razdoblju za provođenje Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća uključivanje Roma utrošeno 38.479.463,00 kuna. Potpredsjednica Kosor napomenula je kako se različitim aktivnostima koje su poduzimane, kako od državnih tijela, tako i romskih udruga, vijeća i predstavnika, djelovalo se na promoviranje prava Roma, njihove kulture, tradicije i jezika. Podsjetila je da je iz Državnog proračuna za programe udruga romske nacionalne manjine, za pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije, te za tradicionalnu romsku kulturu u protekle tri godine ukupno izdvojeno više od 5 milijuna kuna. Romske udruge izdaju četiri časopisa, financira se iz državnog proračuna tridesetak kulturno-umjetničkih društava i romskih udruga, što sve doprinosi afirmiranju romske kulture i tradicije.
. Također je napomenula kako je u posljednje dvije godine porastao broj djece uključene u programe predškolskog odgoja s 345 na 707 romske djece. Broj romske djece u osnovnom školstvu utrostručen je u posljednje dvije školske godine s 1013 na 3010 djece, a sustavno se radi na što većem uključivanju romske djece u redovni obrazovni sustav, te stipendijama i na drugi način potiče nastavak studija i usavršavanja. Potpredsjednica Kosor osvrnula se i na mjere poduzete za osiguravanje većeg zapošljavanja Roma kojima je provedeno individualno savjetovanje za oko 8 tisuća osoba, grupno informiranje za oko 7 tisuća osoba, te radionice za više od 800 osoba. Zaposleno je i upućeno na osposobljavanje ukupno 220 osoba, od toga najviše na javnim radovima. Istaknula je kako se rad intenzivirao i u području zdravstva na cijepljenju romske djece pa je potpuno cijepljeno 85% djece predškolske dobi, a djelomično oko 4 %.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako se sustavno radi i na rješavanju teškoća u stanovanju pripadnika romske nacionalne manjine, što je jedan od bitnih preduvjeta za osiguranje primjerenih uvjeta življenja Roma. U tom smislu poduzete su mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja gdje je to moguće - od 14 županija u kojima postoje romska naselja, 12 ih je izradilo prostorne planove što je preduvjet za njihovu legalizaciju, a u preostale dvije županije izrada je u tijeku. U Međimurskoj županiji legalizirano je 9 naselja, a kao pozitivan primjer rješavanja stambenog zbirnjavanja Roma navela je naselje Donja Dubrava u Međimurskoj županiji koje zbog stalnih poplava nije bilo pogodno za život te je zbog toga srušeno, a sve su romske obitelji stambeno integrirane u zidanim kućama.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako su Romi uključeni i u proces odlučivanja: po prvi puta su 3 Roma izabrana u predstavnička tijela na lokalnoj razini, izabrano je 20 vijeća i 7 predstavnika romske nacionalne manjine na lokalnoj i regionalnoj razini. U Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome 8 je predstavnika Roma, a u radnoj skupini za Akcijski plan Desetljeća 4 je predstavnika Roma, kako bi se romskoj nacionalnoj manjini omogućilo sudjelovanje i nadzor nad praćenjem provođenja oba dokumenta.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako svi izneseni podaci govore o mjerama koje su poduzete i o napretku koji je postignut u poboljšanju uvjeta življenja pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj, a kako bi se ubrzalo provođenje Nacionalnog programa i Akcijskog plana, te kako bi se osiguralo ujednačeno i učinkovito provođenje na državnoj i na lokalnoj razini, Vlada Republike Hrvatske je prihvaćajući oba izvješća donijela i posebne zaključke. Vlada je zadužila sva ministarstva i druga državna tijela koji su nositelji određenih mjera da osnuju stručno tijelo koje će obavljati i koordinirati stručne poslove kako bi se osigurala učinkovitija povezanost između pojedinih resora, te stalna veza sa stručnom službom Povjerenstva. Istovremeno sva su državna tijela dužna tromjesečno izvještavati Povjerenstvo o provođenju mjera, kako bi se kontinuirano pratilo provođenje oba dokumenta. Kako bi se osiguralo učinkovitije provođenje mjera u općinama, gradovima i županijama, Vlada poziva da se na tim razinama razini zaduže odgovarajuće prateće službe za stalnu vezu s nadležnim ministarstvima i stručnom službom Povjerenstva. Vlada je time poduzela dodatne mjera kako bi se osiguralo učinkovito sudjelovanje svih nositelja mjera u provođenju oba dokumenta, te omogućilo stalno praćenje provođenja.

Povjerenstvo je donijelo zaključak, kao i na sjednici održanoj prije dvije godine, da Grad Zagreb sustavno pristupi rješavanju stambenih teškoća pripadnika romske nacionalne manjine, legalizacijom naselja gdje je to moguće, te njihovim opremanjem i uređenjem, a za stanovnike naselja koja nije moguće legalizirati da žurno donese planove stambenog zbrinjavanja. Također je zaključeno da se od Grada Zagreba zatraži da razmotri mogućnost uzimanja kredita Razvojne banke Vijeća Europe za financiranje ovih aktivnosti. Potpredsjednica Kosor istaknula je kako je u pogledu prostornog uređenja, opremanja, donošenja urbanističkih planova i legalizacije romskih naselja, u ime Povjerenstva, već nekoliko puta upućivala dopise gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću, na koje međutim nikada nije dobila odgovore.
Na početku sjednice potpisani su ugovori o darovanju zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju romskog naselja u Capraškim Poljanama Gradu Sisku, te ugovor o darovanju zemljišta za izgradnju romskog naselja Općini Dardi. Potpredsjednica Kosor izrazila je uvjerenje kako će se potpisivanjem ovih ugovora pridonijeti poboljšanju uvjeta života Roma na području Grada Siska i Općine Darda, te napomenula kako je površina darovanog zemljišta u Sisku 78.117 četvornih metara, a procijenjena vrijednost gotovo 8 milijuna kuna, dok je površina darovanog zemljišta u Dardi 58.027 kuna, a njegova procijenjena vrijednost 1.760.540,00 kuna. Istaknuvši kako Vlada RH sustavno provodi aktivnosti u pogledu unaprjeđenja uvjeta života Roma provedbom Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine, potpredsjednica Kosor istaknula je kako sredstva koja se osiguravaju za provođenje Nacionalnog programa i Akcijskog plana iz godine u godinu rastu, pa su tako od 2005. godine do 2007. godine porasla za 500%. Osim toga rekla je kako su sva djeca Roma cijepljena, udvostručen je broj djece u predškolskom obrazovanju, utrostručen broj romske djece u redovnom osnovnoškolskom obrazovanju, a sva djeca Roma koja nastavljaju školovanje mogu dobiti stipendije. Također je napomenula kako je velik napredak postignut u legalizaciji i infrastrukturnom rješavanju velikog broja romskih naselja, a kao jedan od pozitivnih primjera navela je stambeno zbrinjavanje Roma iz romskog naselja u Donjoj Dubravi, u Međimurskoj županiji.
Na sjednici je zaključeno da se Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, kao nadležnom tijelu, proslijede prijedlozi za financiranje projekata za unaprjeđenje uvjeta življenja romske nacionalne manjine - IPA 2008.
Na sjednici Povjerenstva donesene su i odluke o dodjeli financijskih pomoći i to:

• Općini Dardi za sufinanciranje glavnog projekta za komunalnu infrastrukturu romskog naselja u iznosu od 50.000,00 kuna
• Gradu Sisku za sufinanciranje prijevoza romske djece u predškolske ustanove u iznosu od 30.000,00 kuna
• Udruzi Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije za podmirenje troškova za popravak računala za malu školu informatike u iznosu od od 6.977,18 kuna,
• Udruzi žena Romkinja «Bolja budućnost» za projekt o istraživanju položaja žena Romkinja u Hrvatskoj u iznosu od 20.000,00 kn,
• Udruzi Roma Ludara iz Slavonskog Broda za financijsku pomoć za uređenje romskog naselja u iznosu od 70.000,00 kuna,
• Udruzi hrvatskih brojnih obitelji 8+ u ime gospodina Agima Gušana u iznosu od 8.000,00 kuna
• Gradu Našicama za financijsku pomoć za uređenje nogostupa u romskom naselju u iznosu od 50.000,00 kuna,
• Mreži romskih udruga iz Zagreba za pomoć obitelji Šabana Ramadana zbog iseljavanja u iznosu od 20.000,00 kuna te Emše Šainovskog također u iznosu od 20.000,00 kuna za privremeno stambeno zbrinjavanje
• Međimurskoj županiji u iznosu od 100.000,00 kuna koje je na zahtjev Ureda za nacionalne manjine vratio Grad Čakovec

Kao predsjednica Povjerenstva Vlade za praćenje Nacionalnog programa za Rome Jadranka Kosor konstatirala je da je Vlada Republike Hrvatske u prošlom mandatu u provođenju Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma pokrenula niz aktivnosti u suradnji s predstavnicima Roma kako bi se poboljšali uvjeti življenja pripadnika romske zajednice. Sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna za provođenje Nacionalnog programa i Akcijskog plana Desetljeća iz godine u godinu rastu, istaknula je potpredsjednica Kosor naglasivši da su od 2005. do 2007. godine porasla za ukupno 500 %.
Vlada nastavlja s provođenjem najvažnijih mjera, a to su rješavanja pitanja za unaprjeđenje obrazovanja i stanovanja.
Poboljšanje uvjeta i kvalitete stanovanja pripadnika romske nacionalne započinje uređenjem cjelokupne infrastrukture u romskom naselju Trnovec, a nastavit će se uređenjem i ostalih naselja u Međimurskoj županiji pojasnila je potpredsjednica Kosor. Druga komponenta ovog Projekta je unaprjeđenje obrazovanja Roma, a ono će se provodit na području čitavog teritorija Republike Hrvatske.
Potpredsjednica Kosor zahvalila je Europskoj komisiji na podršci koju je dala Projektu podrške Romima, a koji predstavlja značajnu pomoć cjelokupnoj politici Vlade Republike Hrvatske u rješavanju teškoća s kojima se godinama suočava romska nacionalna manjina.

Potpredsjednica Vlade, predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Vlade Republike Hrvatske te nacionalna koordinatorica Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015. godine Jadranka Kosor čestitala je danas, Svjetski dana Roma – 8. travnja i uručila prigodne poklone romskoj djeci Osnovne škole «Vinko Žganec» u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Čestitajući Svjetski dan Roma, potpredsjednica Kosor istaknula je da Hrvatska, Europi i svijetu ima što reći o brizi za Rome, kao najosjetljivije nacionalne manjine. Na zahtjev Roma prošireno je Povjerenstvo, a u iduće četiri godine nastaviti će se raditi na poboljšanju života svih Roma, a dosadašnji rezultati pokazuju da smo na dobrom putu, naglasila je potpredsjednica.

Ostvaren je partnerski odnos predstavnika Roma, povjerenstava i ministarstava, nastavila je potpredsjednica, dodavši da su se u protekle četiri godine na terenu riješavali konkretni problemi.
Rezultati koje smo postigli u prethodnom razdoblju ohrabruju na svim područjima naglasila je, broj djece u predškolskom odgoju i obrazovanju u odnosu na pretprošlu školsku godinu je udvostručen, istovremeno je utrostručen broj romske djece u redovnom osnovnoškolskom obrazovanju, a posebna pozornost se pridaje školovanju romskih djevojčica. U području zapošljavanja više od 8 tisuća osoba bilo je uključeno u informativne programe i osobno savjetovanje, 50 Roma u projekte samozapošljavanja, a u zdravstvu je postignut 90 postotni obuhvat cijepljenja djece.

Potpredsjednica Kosor je kao primjer navela i naselje Donja Dubrava u Međimurskoj županiji, naime to je bilo jedno od mjesta u kojem se živjelo u neljudskim uvjetima, ali dobrom suradnjom s lokalnom samoupravom i taj problem je riješen. Također, Vlada je darovala zemljišta u Slavonskom Brodu, Dardi, Sisku i Lončarevom naselju, a u tijeku je postupak darovanja u još nekim naseljima. Uređenje tih naselja započelo je u naselju Parag, a financira se iz programa PHARE 2005.
Pored spomenutog, poduzete su i brojne druge aktivnosti na ostalim područjima, uvedena je besplatna pravna pomoć za Rome u statusnim pitanjima, a financiraju se i aktivnosti iz oblasti kulture.
Sredstva koja se osiguravaju za provođenje Nacionalnog programa i Akcijskog plana iz godine u godinu rastu, tako da su od 2005. do 2008. porasla za ukupno 630 % završila je potpredsjednica Kosor.
Kasum Cana, predsjednik Udruge Centar Kulture Roma Hrvatske uručio je potpredsjednici portret, tekst romske himne i značku.

Jednoglasno je usvojen Poslovnik o radu Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome.
Razgovaralo se o dosadašnjim postignućima na području prostornog uređenja u romskim naseljima u Republici Hrvatskoj i donesen je zaključak da se uputi poziv županijama koje nisu dovršile županijske programe aktivnosti i mjere za unapređenje stanja prostora i okoliša lokacija naseljenih Romima da to što prije učine. Jedinice lokalne samouprave pozvane su da zajedno s vijećima romske nacionalne manjine surađuju s nadležnim tijelima županija na izradi spomenutih programa.
Gradonačelnik Grada Siska, Vinko Pintarić podnio je izvještaj o aktivnostima pokrenutim za Rome. U proteklim godinama učinjeni su znatni pomaci, povećan je životni standard, riješen je problem komunalne infrastrukture, osnovan je poseban ured za brigu o nacionalnim manjinama, 30 posto romske djece u potpunosti je integrirano u vrtiće i škole, a u prošloj godini je zaposleno 26 pripadnika romske nacionalne manjine.
Na sjednici je na prijedlog predsjednice Povjerenstva Kosor donesena odluka o dodijeli 140 000 kuna za asfaltiranje glavne ceste u romskom naselju Capraške poljane. Važno pitanje za to naselje je pitanje struje, stoga je potpredsjednica Vlade Kosor predložila da se zatražiti privremena suglasnost za odobrenje priključka za struju do završetka donošenja detaljnog prostornog plana, što je i prihvaćeno.
Donesena je i odluka o financijskoj pomoći za pojedinačne slučajeve, kao i za projekte komunalne infrastrukture, odvoz komunalnog otpada, izgradnje cesta i sl.
Prije sjednice Povjerenstva potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome sa članovima Povjerenstva obišla je romsko naselje Capraške poljane. Obračajući se nazočnima potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je da je učinjen veliki korak naprijed kada se govori o Romima. Spomenula je da sva romska djeca koja se odluče studirati imaju pravo na stipendiju, da je gotovo 100 postotna procijepljenost romske djece u Hrvatskoj i dodala da sve što bude potrebno za stanovnike ovog Romskog naselja u budućnosti, kao i za druga naselja u Republici Hrvatskoj bit će učinjeno. Pritom je naglasila da je u riješavanju pitanja Roma nužna potpora gradova, općina i županija.

Prije početka sjednice potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Jadranka Kosor uručila je poklone (knjige, enciklopedije, školske torbe i školski pribor) odličnim učenicama i učenicima iz osnovnih i srednjih škola romske nacionalne manjine. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je da se iz godine u godinu povećava broj romskih učenika koji su obuhvaćeni školovanjem. Trenutno 3628 djece pohađa Osnovnu i Srednju školu, a 10 studira. Potpredsjednica Kosor je istaknula da su uz obrazovanje romske djece, prioriteti legalizacija romskih naselja i bolja zdravstvena zaštita. Od 2005. do danas proračun za Nacionalni program za Rome i za akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma povećan je 630 posto.
Izneseni su podaci o broju djece koja pohađaju predškole, osnovne i srednje škole te studij. Zaključeno je da se povećava broje djece koja se školuju.
Na sjednici Povjerenstva podnesen je izvještaj o Projektu podrške Romima PHARE 2005. čiji su osnovni ciljevi uključivanje Roma pomagača u obrazovni sustav, poboljšanje suradnje škole s roditeljima, unaprjeđenje kvalitete upravljanja i suradnje svih sudionika u obrazovnom sustavu i stvaranje pozitivne slike o romskoj nacionalnoj manjini.
Članovi Povjerenstva prihvatili su inicijativu za uključivanje Hrvatske u kampanju Vijeća Europe «Dosta!». Cilj Kampanje je afirmacija romske tradijcije i kulure te uklanjanje predrasuda.

Potpredsjednica Vlade, predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Vlade Republike Hrvatske te nacionalna koordinatorica Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015. godine i pokroviteljica okruglog stola „Regularizacija pravnog statusa Roma: postignuti napredak i preostali problemi“ izvijestila je nazočne o najnovijim podacima u provedbi Nacionalnog programa za Rome Vlade RH i u provedbi programa Destljeća za uključivanje Roma na okruglom stolu održanom danas u hotelu International.
Potpredsjednica Vlade Kosor kazala je da su učinjeni znatni pomaci kada je riječ o romskoj nacionalnoj manjini te da je Vlada RH posebno senzibilizirana za pitanja Roma. Također dodala je da se u riješavanju svih pitanja od školovanja do zapošljavanja očekuje aktivna uloga Roma, kao i jedinica lokalne uprave i samouprave.
Iznijela je podatke da je broj romske djece u osnovnim školama utrostručen, a svi pripadnici romske nacionalne manjine imaju pravo na stipendiju u srednjoj školi i na studiju, cijepljena su gotovo sva romska djeca. Doneseni su prostorni planovi u 12 županija, a za provođenje programa vezanih uz Rome sredstva iz godine u godinu rastu. Tako je proračun od 2005. do 2008. povećan za 630 posto ili s 2. 760,00 kuna u 2005. na 17. 398, 137 kuna. Rješavanje statusnih prava romske zajednice, zauzima važno i značajno mjesto u Nacionalnom programu za Rome istaknula je potpredsjednica Kosor i zahvalila Ministarstvu unutarnjih poslova koje je formiralo mobilne timove koji obilaze područja naseljena Romima i na taj način informiraju stanovnike. Mobilni timovi djelovali su do sada u 10 županija. Kako bi se olakšao postupak ostvarivanja bilo kojeg od statusnih prava već tri godine odvjetnici s kojima je Ministarstvo pravosuđa sklopilo ugovor pružaju besplatnu pravnu pomoć Romima u šest županija u kojima je ocijenjeno da postoji najveća potreba za rješavanjem tih pitanja. Sklopljeni su ugovori sa 35 odvjetnika, te je riješeno 775 statusnih pitanja Roma, najčešće ostvarivanje prava na državljanstvo, prebivalište i boravište.
Na kraju izlaganja potpredsjednica Vlade Kosor rekla je da činjenica da Hrvatska po prvi puta u Saboru ima zastupnika romske nacionalne manjine jasno govori da se u Hrvatskoj potpuno štite i ostvaruju ljudska prava u skladu s Međunarodnim dokumentima i Ustavom RH.

Zaželjevši srdačnu dobrodošlicu sudionicima VII. Svjetskog Kongresa Roma potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je da smo ponosni što je predsjedništvo Međunarodne romske unije prihvatilo prijedlog predstavnika hrvatskih Roma da se u našoj zemlji održi Kongres. Istaknula je da vjeruje da je tome pridonio i glas o brizi koju Republika Hrvatska posvećuje Romima i njihovoj integraciji u društvo, u javni i politički život, kao ravnopravnih građana Republike Hrvatske.
Govoreći o Romima kao najvećoj europskoj manjini, podsjetila je da je ta manjina stoljećima bila izložena u različitim društvenim i državnim režimima progonima, marginalizaciji i diskriminaciji i složila se s riječima predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrose koji je na nedavnom samitu posvećenom romskim pitanjima u Brusselu kazao da se protiv toga sve vlade svijeta moraju energično boriti.
Potpredsjednica Vlade također rekla je da je Hrvatska dosegla visoku razinu zaštite manjinskih prava, da Vlada Republike Hrvatske posvećuje posebnu pozornost Romima, kao najosjetljivijoj manjinskoj skupini, te je Hrvatska među prvim europskim državama donijela svoju strategiju za Rome, Nacionalni program za Rome, koji na sveobuhvatan način donosi mjere za sva područja djelovanja od interesa za rješavanje teškoća romske zajednice.
Također iznijela je podatke da su od 2005. do danas povećana sredstva za provođenje Nacionalnog programa i Akcijskog plana Desetljeća uključivanja Roma 2005.-2015 za 630 posto i ona danas iznose više od 2 milijuna eura. Broj romske djece u osnovnim školama je utrostručen, a cijepljena su gotovo sva romska djeca. Osigurane su stipendije za sve Rome koji nastavljaju školovanje u srednjim školama i na fakultetima. Stipendije su za stimuliranje obrazovanja i time se otvara nova perspektiva za mlade ljude pojasnila je. Izrađeni su urbanistički planovi za 12 od 14 županija u kojima su nastanjeni Romi. U Međimurskoj županiji, uz pomoć Europske komisije, uređuje se najveće naselje, a pred uređenjem ih je još 5. Potpredsjednica Vlade Kosor kao primjer je izdvojila naselje Donja Dubrava koje je bilo u najtežem stanju, a danas stanovnici tog naselja imaju normalne kuće zahvaljujući Vladi i Međimurskoj županiji.
Na samom kraju poželjela je svima uspješan rad na promociji prava svih Roma kao ravnopravnih građana svijeta i dodala da je taj je cilj obveza svih nas.

Zamjenik župana Međimurske županije Mladen Križajić podnio je izvještaj o pripremama za provođenje Projekta podrške Romima PHARE 2005., građevinska komponenta. Provođenje spomenutog projekta započelo je u veljači ove godine u romskom naselju Parag u Općini Nedelišće. Izvješće je prihvaćeno.
Na sjednici je usvojeno i izvješće o pripremama za provođenje Projekta podrške Romima PHARE 2006. kao i izvješće o programu IPA 2008. za koji su kandidirana dva romska naselja Sitnice u Murskom Središću i Orehovica u Općini Orehovica.
Na povjerenstvu se raspravljalo i o financijskoj pomoći te je donesena odluka da se Općini Nedelišće dodjeli financijska pomoć od 100 000 kuna za plaćanje odvoza komunalnog otpada, Gradu Sisku dodjeljena je financijska pomoć od 30 000 kuna za sufinanciranje prijevoza romske djece u predškolu, HVIDRI Zaprešić dodjeljeno je 40 000 kuna za provođenje projekta Program socijalnog uključivanja Roma iz Pušće s područja Zagrebačke županije, obitelji Suzane Kulaš putem Centra za socijalnu skrb odobrena je pomoć od 10 000 kuna za podmirivanje dugovanja za režije, kupnju namještaja i za nastavak školovanja kćeri, Mariji Stančec putem Međimurske županije dodijeljena je financijska pomoć od 30 000 kuna za kupnju kontenjera za rješavanje stambenog problema, obitelji Senada Osmanovića putem Centra za socijalnu skrb odobrena su sredstva u iznosu od 20 000 kuna za plaćanje podstanarine, Gradu Mursko Središće odobreno je 100 000 kuna za financiranje odvodnje oborinskih voda u naselju Sitnice.
Na samom kraju saborski zastupnik Nazif Memedi zahvalio je potpredsjednici Vlade i Vladi RH na pokroviteljstvu VII. Svjetskog Kongresa Roma te na financijskoj pomoći od 200 000 kuna za organizaciju. Također prenio je pohvale svih sudionika Kongresa.
Prije početka sjednice potpredsjednica Vlade, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor uručila je računalo Branku Oršošu, samohranom ocu desetoro djece, perilicu za rublje obitelji Radelić, poklone odličnim učenicima Samanti Radelić, Željku Radeliću i Benjaminu Ignacu i ravnateljici Osnovne škole «dr. Ivana Novaka» iz Nedelšća, gospođi Boženi Dogša, u kojoj ima najviše odličnih učenika romske nacionalne manjine.

Pod predsjedanjem potpredsjednice Vlade, ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor održana je 4. sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome.

Glavna točka na današnjoj sjednici bila je razmatranje nacrta Izvješća o provođenju Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2007. i 2008. godinu i Prijedloga Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2009. godinu. Govorilo se i o financijskoj potpori projektima namijenjenim romskoj nacionalnoj manjini, a predsjednica Povjerenstva Kosor kazala je da je u 2005. za projekte izdvojeno 2,7 milijuna kuna, 2008. godine 17,5 milijuna kuna, a u ovoj godini 38,5 milijuna kuna što je povećanje od 222 – posto u samo jednoj godini.

Na Povjerenstvu je donesen zaključak da se nadopuni Izvješće o provođenju Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2007. i 2008. godinu, kao i Prijedlog Akcijskog plana za 2009.

Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome i na današnjoj sjednici donijelo je odluke o financijskoj pomoći obiteljima koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji. Članovi Povjerenstva izvješteni su o provedbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

Donesen je i zaključak da ministarstva i ostali nositelji mjera trebaju dostaviti Uredu za nacionalne manjine u roku od 30 dana prijedloge za izmjenu i nadopunu Nacionalnog programa za Rome.

Prije početka sjednice potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Jadranka Kosor uručila je pedeset poklona odličnim učenicama i učenicima romske nacionalne manjine u Osnovnoj školi «Žitnjak».

Na temelju Nacionalnog programa za Rome, poglavlja V. mjere 4, te u skladu s kriterijima utvrđenim pozivom Ureda za nacionalne manjine Vlade RH, Radna skupina za raspodjelu financijskih sredstava, udrugama i kulturno umjetničkim društvima romske nacionalne manjine s ciljem očuvanja i razvoja tradicijske kulture Roma u sastavu Željko Balog, predsjednik, Veli Huseini, zamjenik predsjednika, Alija Mešić, zamjenik predsjednika te članovi Joško Ćaleta i Srećko Šestan, na sjednici održanoj 15. listopada 2010. godine donijela je:

O D L U K U

O RASPOREDU SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE

PROGRAMA OČUVANJA TRADICIJSKE KULTURE ROMA

I.

Radna skupina za raspodjelu financijskih sredstava, udrugama i kulturno umjetničkim društvima romske nacionalne manjine s ciljem očuvanja i razvoja tradicijske kulture Roma izvršila je na temelju kriterija utvrđenih pozivom izbor između prijavljenih udruga i kulturno umjetničkih društva koja se bave i očuvanjem tradicijske kulture Roma.

Sredstva za ovu namjenu osigurana su u Državnom proračunu za 2010. godinu, na poziciji Ureda za nacionalne manjine - Aktivnosti: Programi za Rome - Tekuće donacije u novcu i iznosu od 175.000,00 kuna.

Sredstva se raspoređuju kako slijedi:

1. Mreža udruga Sisačko-moslavačke županije, Romski folklorni ansambl Sisačko-moslavačke županije 7.000,00 kuna

2. Udruženje Roma Bajaša Sisačko-moslavačke županije, Sisak 5.000,00 kuna

3. Teatar Roma Chaplin, Rijeka 15.000,00 kuna

4. Udruga hrvatskih katoličkih Roma Lovara za kulturno-umjetničku djelatnost, Bjelovar 5.000,00 kuna

5. Udruga za razvoj i bolji život Roma, Sisak 10.000,00 kuna

6. Roma art centar, Zagreb 10.000,00 kuna

7. Kulturno-umjetničko društvo „Zlatna korita“, Čakovec 3.000,00 kuna

8. Prijatelj Roma - Amal Roma, Zagreb 5.000,00 kuna

9. KUD „Romsko srce“, Zagreb 5.000,00 kuna

10. Udruga romskog prijateljstva „Luna“, Beli Manastir 15.000,00 kuna

11. KUD „Bajaški crni biseri“, Slavonski Brod 10.000,00 kuna

12. Udruga baranjskih Roma, Beli Manastir 5.000,00 kuna

13. Udruga „Romska prava“, Sisak 5.000,00 kuna

14. Nacionalna udruga Roma „Evropa“ R.C. Našice – KUD – Romani put, Našice 15.000,00 kuna

15. Romski kulturni centar, Sisak 15.000,00 kuna

16. Udruga za promicanje obrazovanja Roma u RH „Kali Sara“, Zagreb 10.000,00 kuna

17. Romsko kulturno-umjetničko društvo „Crni biseri“, Sisak 5.000,00 kuna

18. Romsko kulturno umjetničko društvo „Darda“, Darda 15.000,00 kuna

19. Humanitarna organizacija svjetska organizacija Roma u RH, Zagreb 15.000,00 kuna

Sukladno Nacionalnom programu za Rome, Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske provodio je osposobljavanje mladih Roma tijekom 2004., 2005. i 2006. godine. Ukupno je održano 8 seminara. Osnovni cilj seminara bio je osposobljavanje mladih pripadnika nacionalnih manjina za sudjelovanje u provođenju Nacionalnog programa za Rome, pomoći u vođenju udruga, za sudjelovanje u procesu odlučivanja,uključivanje u mjere za ostvarivanje prava Roma i većoj uključenosti u društveni život.
U projekt su bili uključeni mladi Romi sa srednjom stručnom spremom od 18 do 27 godina, po preporuci romskih udruga, a nastojalo se osigurati i sudjelovanje odgovarajućeg broja mladih pripadnica romske nacionalne manjine. Posebna se pozornost posvetila romskoj kulturi i jeziku.

Osnovni ciljevi seminara bili su:

• osposobljavanje mladih Roma za pomoć u vođenju udruga i izrade projekata;
• osposobljavanje mladih predstavnika Roma za sudjelovanje u procesu odlučivanja u lokalnoj, ali i široj zajednici;
• osposobljavanje za ostvarivanje prava koja su romskoj nacionalnoj manjini zajamčena Ustavom i pravnim sustavom Republike Hrvatske;
• osposobljavanje za sudjelovanje u provođenju Nacionalnog programa za Rome
• poticanje međusobne suradnje različitih romskih udruga na području Republike Hrvatske;
• osposobljavanje mladih Roma za promicanje romske kulture, prava i običaja putem medija, što će pomoći stvaranju pozitivne predodžbe o Romima;
• sustavan način pomaganja u poboljšanju uvjeta življenja romske populacije;
• aktiviranje i edukacija mladih Roma za pomoć romskoj zajednici te za njeno uspješno predstavljanje u Hrvatskoj i u inozemstvu;

Projekt se održavao u tri stupnja, a svaki je seminar organiziran sa po dvije radionice na kojima su sudionici aktivno razrađivali teme obrađene na seminaru (Romska kultura i jezik, Izrada projekata, Mirno rješavanje sukoba, Škola govorništva, Škola novinarstva)
Provedba projekta započela je zajedno s Vijećem Europe u ožujku 2004. godine kada je održan prvi seminar prvoga stupnja u Begovom Razdolju. Seminar su financirali Vijeće Europe i Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj.
Sadržaj seminara obuhvaćao je slijedeće teme:
Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

• načela ostvarivanja prava nacionalnih manjina
• pravo na kulturu i jezik
• podrijetlo i kultura Roma
• osnivanje i način rada udruga
• sudjelovanje u predstavničkim tijelima
• sudjelovanje u radu vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina

Upoznavanje s međunarodnim dokumentima
(Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; Konvencija o pravima djeteta; Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina; Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima; Nacionalni program za Rome)

SEMINAR - BEGOVO RAZDOLJE 14. ožujka do 20. ožujka 2004. godine (14 sudionika)

Teme predavanja bile su:

• „Uloga Vijeća Europe u ostvarivanju prava Roma“
• „Povijest i kultura Roma“
• „Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s osvrtom na integriranost Roma“
• „Provođenje međunarodnih dokumenata u Nacionalnom programu za Rome“
• „Uloga Savjeta za nacionalne manjine u ostvarivanju manjinskih prava RH“
• „Ljudska prava u RH s osvrtom na prava Roma“
• „Donatorske aktivnosti u području Roma“
• „Ostvarivanje prava nacionalnih manjina na lokalnoj razini - iskustvo Općine Mrkopalj i Škole mira“
• „Iskustva u organiziranju Roma u nevladinom sektoru“

SEMINAR - TOPUSKO 02. - 07. svibnja 2004. godine (12 sudionika)
Teme predavanja bile su:

• „Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s osvrtom na integriranost Roma“
• „Implementacija međunarodnih dokumenata u Nacionalnom programu za Rome“
• „Uloga Savjeta za nacionalne manjine u ostvarivanju manjinskih prava u RH“
• „Romi danas“
• „Neformalni oblici obrazovanja romske populacije“
• „Aktivnosti OESS-a“
• „Iskustva u organiziranju Roma u nevladinom sektoru“
• „Donatorske aktivnosti u području Roma“
• „Povijest i kultura Roma“
• „Romski praznici i običaji“

SEMINAR - VARAŽDINSKE TOPLICE 03. – 06. rujna 2004. godine (20 sudionika)

Teme predavanja bile su:

• „Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s osvrtom na integriranost Roma“
• „Uloga Savjeta za nacionalne manjine u ostvarivanju manjinskih prava u RH“
• „Donatorske aktivnosti u području Roma“
• „Zadaća i ciljevi Ureda za nacionalne manjine na ostvarivanju prava nacionalnih manjina“

SEMINAR - VARAŽDINSKE TOPLICE 06. – 11. rujna 2004. godine (20 sudionika)

Teme predavanja bile su:

• „Povijest i kultura Roma“
• „Povijest bajaša i bajaški jezik“
• „Financiranje udruga nacionalnih manjina“
• „Nacionalni Program za Rome i Desetljeće za Rome“
• „Hrvatska i EU – perspektiva Roma“
• „Obrazovanje nacionalnih manjina“
• „Pošteno i korektno izvještavanje u novinarstvu“
• „Zaštita ljudskih prava u RH s posebnim osvrtom na ulogu za ljudska prava Vlade RH“

SEMINAR - VARAŽDINSKE TOPLICE 24.-29. siječnja 2005. godine (27 sudionika)
Teme predavanja bile su:

• „Romi u Hrvatskoj danas“
• „Obrazovanje nacionalnih manjina“
• „Pošteno i korektno izvještavanje za Televiziju Čakovec“
• „Nacionalni program za Rome i desetljeće Roma“

SEMINAR - VARAŽDINSKE TOPLICE 29. ožujka do 02. travnja 2005. godine (23 sudionika)

Teme predavanja bile su:

• „Provedba Nacionalnog programa za Rome iz dijela koji se odnosi na uklanjanje diskriminacije i besplatnu pravnu pomoć“
• „Romska kultura i interkulturalizam“
• „Provođenje Nacionalnog programa za Rome u dijelu koji se odnosi na statusna pitanja“
• „Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj“
• „Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015.
• „Struktura obitelji sa stajališta odgovornog roditeljstva“
• „Obrazovanje nacionalnih manjina“
• „Provođenje Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena u RH“
• „Uloga pravobraniteljice za ravnopravnost spolova“

SEMINAR - ZAGREB 29. kolovoza do 03. rujna 2005. godine (18 sudionika)

Teme predavanja bile su:

• „Povijest i kultura Roma“
• „Iskustva u radu Pravobraniteljice za djecu“
• „Međunarodni dokumenti o zaštiti manjinskih prava“
• „Nacionalne manjine i euroatlantske integracije“
• „Udruga nevladinih udruga o zaštiti prava nacionalnih manjina“
• „Kako kulturno, a djelotvorno rješavamo socijalne sukobe“
• „Uloga socijalne skrbi u poboljšanju uvjeta života romske zajednice u Hrvatskoj“
• „Međunarodni dokumenti o zaštiti manjinskih prava“
• „Romski jezik i gramatika“
• „Iskustva u radu Ureda za udruge Vlade RH“

SEMINAR - SAMOBOR 08. – 13 siječnja 2006. godine (18 sudionika)

Teme predavanja bile su:

• „Manjinska prava i njihova važnost u prevenciji sukoba“
• „Opojne droge - utjecaji štetnosti“
• „Sukobi i njihove posljedice“
• „Ljudska prava s posebnim osvrtom na prava žena“
• „Kulturna politika RH i mogućnost očuvanja identiteta nacionalnih manjina“
• „Položaj manjina u medijima s posebnim osvrtom na Rome“
• „Položaj Roma u Makedoniji“
• „Aktualna pitanja života i djelovanja Roma u Makedoniji“
• „Međunarodni odnosi i položaj Republike Hrvatske“

Predavači na seminarima bili su:

• Gđa. Đurđa Alanović Bojović (načelnica Odjela za ljudska i manjinska prava)
• Gosp. Dragoljub Acković (predsjednik udruženja Roma - Romainterpress, Srbija)
• Gosp. Bajro Bajrić (nastavnik razredne nastave i predsjednik Udruge ''Romi za Rome Hrvatske'')
• Gđa. Nadica Balog (predsjednica Udruge žena Romkinja ''Romsko srce'')
• Gosp. Josip Balog (predsjednik Udruge Roma Međimurja)
• Gosp. Ivan Butković (načelnik Općine Mrkopalj)
• Gđa. Jadranka Cigelj (predstojnica Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske)
• Prof. Marcel Courthiade (profesor na Sveučilištu Sorbona, Pariz)
• Prof. dr. Sanjin Dragojević ( profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu)
• Mr. sc. Tin Gazivoda (Centar za ljudska prava, Zagreb)
• Gđa. Katarina Grbeša (Misija OESS – a u RH)
• Dr. sc. Neven Hrvatić (docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu)
• Gosp. Fari Ibrahimovski (savjetnik, Udruga žena Romkinja ''Bolji život'')
• Dr. sc. Ivan Ivas (profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu)
• Gosp. Veljko Kajtazi (predsjednik Udruge „Kajta-niva“)
• Gđa. Mabera Kamberi (pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Republike Makedonije)
• Mr. Igor Kanižaj (asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu)
• Gosp. Dragutin Keserica (pomoćnik ministra zdravstva i socijalne skrbi)
• Mr. Milena Klajner (predstojnica Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske)
• Gđa. Marija Krtić (Ured za droge Vlade RH)
• Prof. dr. Smiljana Leinert Novosel (profesorica i dekanica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu)
• Gđa. Gordana Lukač Koritnik (pravobraniteljica za ravnopravnost spolova)
• Gosp. Luka Mađerić (predstojnik Ureda za ljudska prava)
• Prof. Ivan Magdalenić (Pravni fakultet u Zagrebu)
• Gosp. Nikola Mak (saborski zastupnik iz reda nacionalnih manjina)
• Gđa. Letitia Mark, Rumunjska (profesorica rumunjskog jezika)
• Gosp. Mirko Marković (pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa)
• Gđa. Ljubica Matijević Vrsaljko (pravobraniteljica za djecu)
• Gđa. Ramiza Memedi (predsjednica Udruge žena Romkinja ''Bolja budućnost'')
• Gđa. Jagoda Novak (Institut Otvoreno Društvo)
• Gđa. Sandra Pavelić (predsjednica Udruge žena Romkinja ''Bolji život'')
• Gosp. Branko Petrović (predsjednik Udruge Roma Beli Manastir)
• Prof. Ksenija Rissi (Školska knjiga)
• Gosp. Ivan Rumbak (predsjednik Humanitarne organizacije svjetske organizacije Roma u Hrvatskoj)
• Gosp. Henry Scicluna (Koordinator za Rome Vijeća Europe)
• Gđa. Bahrija Sejfić (pomoćnica predstojnice Ureda za nacionalne manjine)
• Gđa. Adaleta Stanzer (predsjednica Udruge "Romski putevi")
• Gđa. Sandra Šironja (Ministarstvo unutarnjih poslova)
• Mr. sc. Helena Štimac Radin (predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova)
• Prof. dr. sc. Siniša Tatalović (profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu)
• Gosp. Aleksandar Tolnauer (predsjednik Savjeta za nacionalne manjine)
• Prof. dr. sc. Slobodan Uzelac (državni tajnik za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa)
• Dr. sc. Gordana Vilović (profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu)
• Gosp. David Vugrinec (ravnatelj Televizije Čakovec)
• Prof. dr. Radovan Vukadinović (profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu)

Nakon provedene evaluacije seminara među sudionicima, može se zaključiti kako postoji visok stupanj zadovoljstva i slaganja sudionika sa ovakvom vrstom edukacije i načinom rada. Većina sudionika izrazila je želju za nastavkom edukacije na sličnim seminarima i tečajevima.

SEMINAR- STUBIČKE TOPLICE – 30. kolovoza do 02. rujna 2006. godine (od ukupno 19 sudionika bilo je 10 sudionika mladih Roma)

Teme predavanja bile su:

• "Međunarodni dokumenti zaštite prava nacionalnih manjina"
• "Iskustva u radu pravobraniteljice za djecu"
• "Provođenje kampanje: Svi jednaki, svi različiti"
• "Romska kultura i jezik"
• "Provođenje Nacionalnog programa i Desetljeća za Rome na području zapošljavanja"
• "Iskustva u radu Pučkog pravobranitelja"
• "Povijest i kultura Roma"

Dosad je podneseno jedno objedinjeno izvješće o provođenju Nacionalnog programa za Rome za 2004. 2005. i 2006. godinu koje je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 5. srpnja 2007. godine.

Od 2007. do 2009. godine u Državnom proračunu RH ukupno je za provođenje Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma osiguran iznos od 29.951.540 kuna (budući da su određene mjere iz oba dokumenta kompatibilne i ne mogu se odvajati).

U navedenom razdoblju za Projekt podrške Romima-Program Phare 2005. i Phare 2006. utrošena su sredstva u iznosu od 22.397.733,28 kuna, od čega je iz državnog proračuna 5.481.197,33 kuna, a 16.916.535,95 kuna su sredstva iz proračuna Europske unije.

Za legalizaciju šest romskih naselja u Međimurskoj županiji koja su obuhvaćena projektima iz Programa Phare 2005, Phare 2006 i IPA 2008 Vlada Republike Hrvatske je osigurala iznos od 9.200.000 kuna.

U izradi Izvješća sudjelovali su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo uprave, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, Ured pravobraniteljice za djecu, Ured za suzbijanje zlouporabe droga, Ured za ljudska prava, Savjet za nacionalne manjine i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Pored navedenih tijela u izradi Izvješća sudjelovali su Grad Zagreb i Međimurska županija, a koordinator izrade navedenog dokumenta bio je Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske.

Izvješće o provođenju Nacionalnog programa za Rome za 2007., 2008. i 2009. godinu usvojeno je na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 9. prosinca 2010. godine.

Na temelju Nacionalnog programa za Rome, poglavlja V. mjere 4, te u skladu s kriterijima utvrđenim pozivom Ureda za nacionalne manjine Vlade RH, Radna skupina za raspodjelu financijskih sredstava, udrugama i kulturno umjetničkim društvima romske nacionalne manjine s ciljem očuvanja i razvoja tradicijske kulture Roma u sastavu Stevo Đurđević-Kum, predsjednik, Alen Tahiri, zamjenik predsjednika, te članovi Vesna Zorić, Naila Ceribašić i Srećko Šestan, na sjednici održanoj 1. rujna 2011. godine donijela je:

O D L U K U

O RASPOREDU SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE

PROGRAMA OČUVANJA TRADICIJSKE KULTURE ROMA

I.

Radna skupina za raspodjelu financijskih sredstava, udrugama i kulturno umjetničkim društvima romske nacionalne manjine s ciljem očuvanja i razvoja tradicijske kulture Roma izvršila je na temelju kriterija utvrđenih pozivom izbor između prijavljenih udruga i kulturno umjetničkih društva koja se bave i očuvanjem tradicijske kulture Roma.

Sredstva za ovu namjenu osigurana su u Državnom proračunu za 2011. godinu, na poziciji Ureda za nacionalne manjine - Aktivnosti: Programi za Rome - Tekuće donacije u novcu i iznosu od 120.000,00 kuna.

Sredstva se raspoređuju kako slijedi:

1. Medijski informativni centar, Zagreb 10.000 kuna
2. Udruga za promicanje obrazovanja Roma u RH „KALI SARA“, Zagreb 10.000 kuna
3. Mreža udruga Sisačko-moslavačke županije,Romski folklorni ansambl Sisačko-moslavačke županije,Petrinja 10.000 kuna
4. Udruga za razvoj i bolji život Roma, Sisak 5.000 kuna
5. Kulturno umjetničko društvo „Romsko srce“, Zagreb 10.000 kuna
6. UŽRH „Bolja budućnost“, Zagreb 10.000 kuna
7. Romski kulturni centar, Sisak 10.000 kuna
8. Udruga „Romska prava“, Sisak 10.000 kuna
9. Kulturno umjetničko društvo „Romska duša“, Zagreb 15.000 kuna
10. Romsko kulturno-umjetničko društvo „Crni biseri“, Sisak 10.000 kuna
11. Humanitarna organizacija svjetska organizacija Roma u Hrvatskoj, Zagreb 10.000 kuna
12. Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, Zagreb 10.000 kuna