Zaštita obitelji, materinstva i mladeži

Ciljevi:

  1. Upoznavanje s pravima iz sustava zaštite obitelji i materinstva
  2. Uklanjanje stereotipa o muškim i ženskim ulogama u obitelji
  3. Priprema i distribucija edukacijskih materijala o pravima iz sustava zaštite obitelji na romskim jezicima
  4. Kreiranje programa afirmacije uspješnog roditeljstva
  5. Poticanje provedbe programa osvješćivanja romskih žena o ravnopravnosti spolova i uklanjanju svih oblika diskriminacije

Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži proveo je tijekom 2002. godine istraživanje pod nazivom "Struktura romskih obitelji i poimanje sadržaja roditeljstva u njima". Istraživanje je provedeno na uzorku od 800 Roma - roditelja, s područja Republike Hrvatske, u mjestima u kojima prebivaju, kako slijedi:

godina popisa

aps. broj

%

Zagreb

301

37,6

Međimurje

151

18,9

Banija

102

12,8

Baranja

99

12,4

Sl. Brod

50

6,3

Rijeka

97

12,1

Ukupno

800

100,0

Istraživanjem je ispitivana hipoteza prema kojoj postoji specifična struktura romskih kućanstava i obitelji i s njome povezano specifično poimanje sadržaja roditeljstva, što rezultira otežanom ukupnom socijalnom integracijom i promocijom njihove djece.

Dobiveni rezultati ukazali su na opravdanost prihvaćanja hipoteze istraživanja, a iz njih, u najkraćim crtama, proizlazi sljedeće:

  • Ono što, kao tipično obilježje romskih obitelji, najnegativnije utječe na širu socijalnu integraciju romske djece (tj. na njihovu integraciju u šire hrvatsko društvo) jest siromaštvo - izrazito nepovoljne materijalne i stambene prilike, izrazito visoka nezaposlenost i izrazito niska obrazovanost roditelja. Učestalije socijalno-patološke pojave u tim obiteljima koje negativno utječu na razvoj i odgoj djece, i same su u prvom redu posljedica siromaštva i socijalne isključenosti koja omogućuju očuvanje one tradicijske prakse kojom se izravno krše prava djeteta, kao što su maloljetnički brakovi, dječji rad itd.
  • Natalitet u romskoj populaciji je visok i znatno je veći od hrvatskog prosjeka: tek nešto više od 10% kućanstava ima do tri člana, a gotovo ih polovica ima šest ili više članova. Nasuprot tome u ukupnom hrvatskom stanovništvu, obuhvaćenom popisom 2001., kućanstava s tri ili manje članova ima čak 63,3%.
  • U 72,8% anketiranih romskih kućanstava, živi samo jedna obitelj, u 21,8% dvije, a u 5,4% tri (u jednom slučaju četiri).
  • U romskim obiteljima glavne odluke većinom donosi muškarac, tj. suprug, a tradicionalne "ženske" poslove (pripremanje hrane, pospremanje stanja, nabava kućnih potrepština) i brigu o djeci, u većini obitelji vode žene (90% žena vodi brigu o kućanstvu, a 74,1% žena samostalno brine o djeci).
  • Manje od 10% roditelja Roma smatra da bi djeca trebala početi zarađivati čim to zakon dopušta (tj. sa 15 godina), a više od polovice smatra da bi ih trebalo poštedjeti od obveze zarađivanja barem do punoljetnosti pa i duže (odgovori za djevojčice/djevojke i oni za dječake/mladiće međusobno se neznatno razlikuju).
  • Tek 11% ispitanih roditelja Roma za djevojke, a 6% za mladiće, smatra da bi u brak trebali ući prije navršenih 18 godina, dok su odgovori o optimalnoj dobi za potpuno osamostaljenje od roditelja pomaknuti prema višim vrijednostima. Odgovori za djevojke i mladiće ni tu se znatnije ne razlikuju.
  • Pokazalo se da većina (oko 77%) romskih roditelja svojoj djeci preporučuju rađanje dvoje ili troje djece, što je sličnije sadašnjem prosjeku većine hrvatskog stanovništva, nego li sadašnjem stanju u romskoj populaciji.
  • Zagrebački Romi su iznad prosjeka i u očekivanju da njihova muška djeca završe fakultet, ali su u tom očekivanju daleko uvjerljiviji Romi iz baranjskih i banijskih romskih naselja. Uočeno je da samo Romi iz međimurskih i slavonsko-brodskih naselja razmjerno u većem dijelu misle da bi za njihove muške potomke bilo dovoljno da završe neki zanat, odnosno obrtničku srednju školu. (Nepismeni roditelji dominantno smatraju da je za njihovu žensku djecu dovoljno školovanje do petnaeste godine, a ispitanici sa završenom srednjom školom razmjerno češće smatraju da je za žensku djecu poželjno duže školovanje.)
  • Postotak djece koja su prekinula školu mnogo je veći u obiteljima koja imaju troje ili više muške djece školskih obveznika, a i broj djece koja povremeno izbjegavaju odlazak u školu mnogo je viši od prosjeka u obiteljima s više od troje muške djece. Odnos broja ženske djece koja su započela, pa prekinula školovanje, isti je kao i kod muške djece, a uočavamo da je broj djece koja su započela pa prekinula školovanje mnogo viši od prosjeka u obiteljima koje imaju četvero ili više ženske djece; također je i broj djece koja povremeno izbjegavaju odlazak u školu, mnogo viši od prosjeka u obiteljima s troje ili više ženske djece.

Dobiveni rezultati opravdavaju najmanje dva zaključka:
(1) roditeljska nedovoljna briga (ili nebriga) jedan je od glavnih razloga za neuredno pohađanje škole od strane romske djece;
(2) ispitanici koji više i bolje brinu o vlastitoj djeci, postigli su da oni završe više razreda osnovne ili srednje škole od ispitanika čija je briga za vlastitu djecu ocijenjena s "iznimno loša" ili "ispod prosjeka".

Rezultati provedenog istraživanja daju dobru osnovu za planiranje aktivnosti usmjerenih socijalnom osnaživanju romskih obitelji, djece i mladih.

Cilj:

Pomoći romskoj obitelji informiranjem o pravnoj zaštiti obitelji, te pomaganje Romima u uklanjanju stereotipa o muškim i ženskim ulogama u obitelji.

Otkrivanje romskih obitelji i rodilja koje, unatoč postojanju zakonskih pretpostavki za njihovo ostvarivanje, ne koriste pravo na doplatak za djecu i porodne naknade, te poduzimanje aktivnosti radi priznavanja navedenih prava.
 

Mjere:

  1. Istraživanje obuhvata romskih obitelji pravom na doplatak za djecu i porodne naknade.
    Nositelj: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Ministarstvo rada i socijalne skrbi (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) i Ministarstvo zdravstva (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), u suradnji s udrugama Roma
    Rok:
    za izradu plana provedbe mjere: 2003. godina
    za provedbu: 2004. godina i kontinuirano
    Sredstva: oko 280.000,00 kuna (za provedbu terenskog istraživanja)

  2. Priprema, izrada i distribucija edukacijskih materijala na romskim jezicima o pravima iz sustava zaštite obitelji radi informiranja Roma o njihovim pravima i načinima njihove realizacije

    Nositelj: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, u suradnji s udrugama Roma
    Rok: kraj 2003. godine (distribucija – kontinuirano)
    Sredstva: oko 195.000,00 kuna

  3. Kreiranje programa afirmacije uspješnog roditeljstva namijenjenih Romima u sklopu centara za obitelj koji djeluju u područjima naseljenim Romima, a s ciljem uključivanja romske populacije u sustav mjera Nacionalne obiteljske politike
    Nositelj: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, u suradnji s osnivačima centara za obitelj
    Rok: kraj 2003. godine, provođenje programa – kontinuirano
    Sredstva: 100.000,00 kuna u 2004. godini

  4. Poticanje i praćenje programa, temeljenih na Nacionalnom programu djelovanja za djecu, koji su posebno usmjereni prema romskoj populaciji, a afirmiraju Konvenciju o pravima djeteta, među romskom djecom.

    Nositelj: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Vijeće za djecu, u suradnji s udrugama Roma i drugim udrugama
    Rok: 2004. godina i kontinuirano (po usvajanju Nacionalnog programa za Rome, Državni bi zavod objavio natječaj za kreiranje ovih programa)
    Sredstva: 500.000,00 kuna u 2004. godini

  5. Praćenje ostvarivanja prava romske djece.
    Nositelj: pravobranitelj za djecu
    Rok: trajno
    Sredstva: nisu potrebna

  6. Uključivanje mladih Roma u aktivnosti predviđene Nacionalnim programom djelovanja za mlade s posebnim naglaskom na mjere koje se odnose na populaciju mladih Roma, a to su:
    - kreirati i osigurati provođenje programa edukacijskih radionica za potporu mladim Romima koji nisu uključeni u formalni obrazovni sustav
    - razviti programe za aktivno poticanje i pomoć mladim Romima u završavanju osnovne škole, te za uključivanje u sustav srednjeg i visokog obrazovanja
    - kontinuirano provoditi programe osposobljavanja mladih Roma za rad, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, kako bi se osigurala njihova veća zaposlenost
    - osigurati sustavno obrazovanje pomagača (mentora) za rad u romskim zajednicama i njihovo uključivanje u rad u sustavu socijalne skrbi, predškolskog i osnovnog obrazovanja
    - kreirati poseban program potpore i praćenja za mlade romske obitelji s djecom.

    Nositelj: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži kao koordinator provedbe Nacionalnog programa djelovanja za mlade, a svaka mjera u Programu ima definirane nositelje
    Rok: za pripremu izvedbenih programa mjera: 2004. godina
    Sredstva: osigurat će se u okviru provedbe Nacionalnog programa djelovanja za mlade

  7. Poticanje programa nevladinih organizacija usmjerenih afirmaciji i osvješćivanju žena o ljudskim pravima i ravnopravnosti spolova, afirmaciji Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije među romskim ženama, organiziranjem: tribina, seminara, edukacija na temu ravnopravnosti spolova i ljudskih prava, skupina koje rade na potpori i sl.

    Nositelj: Ured za ljudska prava, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, nevladine organizacije za prava žena
    Rok: kontinuirano
    Sredstva: iz sredstva potpore projektima i programima udruga iz državnog proračuna na poziciji Ureda za ljudska prava