Provedba Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina

Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina usvojilo  je Vijeće Europe u Strasbourgu, 10. studenoga 1994. godine. Odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju konvencije za zaštitu nacionalnih manjina donio je Hrvatski sabor u rujnu 1997. godine, a stupila je na snagu 1. veljače 1998. godine.
 
Sukladno članku 25. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina države potpisnice su u obvezi podnošenja izvješća Vijeću Europe o zakonodavnim i drugim mjerama koje su poduzete za ostvarivanje načela izloženih u toj Konvenciji.
 
Vlada Republike Hrvatske podnijela je Vijeću Europe šest izvješća o provođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Prvo izvješće podneseno je 1999. godine, drugo 2004. godine,  treće 2009. godine, četvrto 2014. godine,  peto 2019. godine i šesto 2023. godine.
 
Izradu Izvješća koordinirao je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji s nadležnim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave u čijem djelokrugu je ostvarivanje pojedinih prava predviđenih ovom Konvencijom.

U proteklom razdoblju Vlada Republike Hrvatske posvećivala je pozornost provođenju međunarodnih dokumenata i instrumenata. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina zauzima vrlo važno mjesto, budući da se radi o prvom pravno obvezujućem aktu na međunarodnoj razini kojim se sveobuhvatno štite prava nacionalnih manjina. Republika Hrvatska je među prvim državama pristupila Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina.
 
U okviru programa predsjedanja Republike Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe, u Strasbourgu je 18. i 19. lipnja 2018. godine u organizaciji Vijeća Europe i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održana konferencija na visokoj razini, posvećena obilježavanju 20. obljetnice stupanja na snagu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima.

Tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do unaprjeđenja prava nacionalnih manjina u svim područjima. Republika Hrvatska stalno dograđuje sustav zaštite prava nacionalnih manjina u zakonodavno pravnom području nastojeći maksimalno uvažavati mišljenja nacionalnih manjina, a što je potvrđeno izmjenama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Izmjenama i dopunama Ustava RH iz 2010. godine poboljšana je ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina, te se u preambuli umjesto deset izrijekom navode sve 22 nacionalne manjine : Albanci, Austrijanci, Bošnjaci, Bugari, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini,  Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani, Turci, Ukrajinci, Vlasi i Židovi.
 
Napretku u provođenju Okvirne konvencije doprinijeli su i redoviti godišnji seminari koje je organizirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uz sudjelovanje predstavnika Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za praćenje Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Na navedenim skupovima u raspravi su sudjelovali predstavnici udruga i vijeća nacionalnih manjina, zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru te predstavnici Savjeta za nacionalne manjine kako bi izrazili svoje mišljenje o tom dokumentu. U cilju bolje implementacije spomenute Konvencije Ured će i dalje nastaviti organiziranje navedenih seminara.


Dokumenti i linkovi: