U povodu obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima – 18. listopada, u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, u konferencijskoj dvorani Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, dana 17. listopada 2019. održan je Okrugli stol sa temom
Trgovanje u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja djece i mladih – primjeri iz prakse.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske obilježava Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima već tradicionalno od 2007., u svrhu jačanja javne svijesti o problematici suzbijanja trgovanja ljudima, ali i u svrhu prezentiranja poduzetih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i organizacija civilnog društva na području suzbijanja trgovanja ljudima.
Uvodne govore održale su Lana Zeković, voditeljica Odjela za komunikacije, partnerstvo i mreže Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.
Gđa Sejfić u svom je uvodnom govoru istaknula da je trgovanje ljudima jedno od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima niti jedna država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. Ono je prepoznato kao goruće pitanje unutar borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminaliteta, gdje su žene, djeca i muškarci podvrgnuti najrazličitijim oblicima iskorištavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava. Ipak, u svjetskim razmjerima, a i u Republici Hrvatskoj, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja najčešći su oblici iskorištavanja žrtava. Istaknula je i da Republika Hrvatska snažno podupire i aktivno sudjeluje u svim međunarodnim aktivnostima u cilju borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminala i jednog od njegovih najgorih oblika – trgovanja ljudima.
Također je istaknula da nacionalni dokumenti posebno naglašavaju usmjerenost na ljudska prava i zaštitu žrtava trgovanja ljudima, s posebnim naglaskom na djecu kao žrtve trgovanja ljudima, kojima su uz opća prava žrtava trgovanja ljudima zajamčena i posebna prava, uzimajući u obzir najbolji interes djeteta. Trenutno je na snazi
Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 7. lipnja 2018., a o čijoj provedbi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na godišnjoj razini izvještava Vladu Republike Hrvatske.
Vezano uz statističke podatke o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima od 2002. do danas ukupno je identificirano 379 žrtava trgovanja ljudima. U 2018. identificirano je 76 žrtava (od toga 59 stranih državljana), uglavnom se radi o punoljetnim žrtvama muškog spola, a kao oblik eksploatacije prednjači činjenje protupravnih radnji. Od 2019. do sada evidentirane su 22 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom maloljetne osobe, hrvatske državljanke.
Nadalje na Okruglom stolu kao predavači sudjelovali su Monica Gutierrez Arques iz Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), koja je predstavila vodič koji je FRA izradila, a odnosi se na djecu bez pratnje u državama članicama Europske Unije („Children deprived of parental care found in an EU Member State other than their own. A guide“). Zamjenica pravobraniteljice za djecu, Ivana Buljan Ajelić, navedenu temu predstavila je iz perspektive Ureda pravobraniteljice za djecu, primjere iz prakse iznijela je Dijana Rizvić, sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, dok su službenice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Danica Ergovac i Marija Penava Šimac te službenik Ministarstva unutarnjih poslova, Zlatko Đumić, navedenu temu prezentirati u okviru svog djelokruga.
Predmetno događanje popratili su brojni predstavnici tijela državne uprave, javnih ustanova, organizacija civilnog društva, odvjetnici te predstavnici pravosudnih tijela.
Pisane vijesti
