Održana 6. sjednica Savjeta za ljudska prava

11. srpnja 2023. u zgradi Vlade Republike Hrvatske održana je 6. sjednica Savjeta za ljudska prava.

Sjednicu je vodila Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade i predsjednica Savjeta za ljudska prava, koja je uvodno pozdravila okupljene te istakla kako je u razdoblju od protekle sjednice održana javna prezentacija Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine, te je započet rad na akcijskim planovima za razdoblje 2024. – 2025. Navela je da je održan sastanak Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje na kojem su predstavljeni statistički podaci o zločinima iz mržnje za 2022. godinu, te da je u lipnju u Dubrovniku održano prvo plenarno zasjedanje Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust, u okviru predsjedanja Republike Hrvatske.

Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri informirao je članove Savjeta o napretku u provedbi Nacionalnog plana zaštite i promocije ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije za razdoblje do 2027., te najavio daljnje korake vezane za izradu pripadajućih akcijskih planova za razdoblje 2024.-2025..

Središnja točka 6. sjednica Savjeta za ljudska prava bila je: Saniranje posljedica razornih potresa koji su pogodili Republiku Hrvatsku u kontekstu ljudskih prava. Potpredsjednica Šimpraga uvodno je naglasila da su razorni potresi koji su u 2020. pogodili prvo Zagreb pa onda i područje Banije uzrokovali nezapamćene štete na javnim i privatnim objektima, prometnicama te komunalnoj infrastrukturi. Ipak najtragičnije je da su izgubljeni ljudski životi. Tijekom ove tri godine mnogo je raspravljano o građevinskim, financijskim, sociološkim, i drugim aspektima obnove i sanacije nakon razornih potresa ali važno je da se pitanje obnove i uklanjanja posljedica potresa raspravi i iz pozicije ljudskih prava. Ova izvanredna situacija i kriza bila je i još uvijek jest izazov za ostvarivanje temeljnih ljudskih prava ljudi na potresom pogođenim područjima. Od pitanja pristupa stanovanju i pravu na dom do pristupa osnovnim uslugama poput zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i države imovne Domagoj Orlić upoznao je članove Savjeta sa aktivnostima koje ministarstvo poduzima po pitanju saniranja posljedica potresa, kao i sa glavnim projektima koji su u tijeku te modelima obnove. Istaknuo je da Republika Hrvatska je s 9. lipnjem ove godine iskoristila obje alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres u iznosu većem od milijardu eura. Naglasio je i da će se u državnom proračunu osigurati sredstva za nastavak obnove.

Predstavnici Koordinacije humanitaraca Sisačko-moslavačke županije predstavili su dokumente koje su izradili, Procjenu humanitarnih potreba na prostoru Sisačko-moslavačke županije te Humanitarni interventni plan.

U raspravi koja je uslijedila, predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odgovarali su na pitanja i zapažanja Pučke pravobraniteljice te organizacija civilnoga društva koje su aktivno sudjelovale u saniranju posljedica potresa.

Na sjednici je zaključeno da je potrebno iskustva iz ove krize koja je zadesila Republiku Hrvatsku iskoristiti da se unaprijedi sustav odgovora na krizne situacije te da vrijedne lekcije iz rada na potresom pogođenim područjima treba implementirati u sustav odgovora na krizne situacije. Zaključno je potpredsjednica Vlade i predsjednica Savjeta za ljudska prava pozvala sva nadležna tijela da pri provedbi mjera i aktivnosti vezanih uz saniranje posljedica potresa vode računa o aspektu ljudskih prava i o utjecaju mjera i aktivnosti na ranjive skupine građana.



Pisane vijesti